Hrvatska, regionalni plinski tržišni igrač

Dalibor Pudić za N1

Gost N1 Studija uživo bio je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i član Upravnog vijeća HERA-e.

HERA je naložila Plinari Zagreb da hitno uključi nove kupce.“Postoje pravila koja je Gradska plinara Zagreb tebala prihvatiti i već od prije mjesec dana prihvaćati kupce koji bi se vratili na javnu uslugu. Pretpostavljam da je bio veliki broj zainteresiranih potrošača i da su imali poteškoće, ali da je njih lako otkloniti. Sad je ostalo kratko vremena, želimo pokazati građanima, poručiti im da će kao i svi koji su bili na javnoj usluzi dobiti jednaku cijenu na svojim distributivnim područjima”, rekao je Pudić

Problem je navodno što se svakog novog korisnika u sustav unosi ručno, a to traje.

“Oni mogu unositi 10, 15 dana, činjenica je da ih trebaju prihvatiti. Najvažnije da su plinomjeri očitani s 1. 10. i da se zna točno koji je plin od opskrbljivača iz javne usluge. Bitno je građanima da od 1. 10. plaćaju po cijeni za javnu uslugu”, ističe Pudić.

“Svi građani, distributeri očitavaju plinomjere 1. ili krajem mjeseca. Svi se ti plinomjeri mogu očitati tri dana prije ili poslije pa se svodi na procjenu potrošnje i ona je tolika kolika bi bila s 1. 10. Najvažnije je da potrošači znaju da od 1. 10. plaćaju cijenu javne usluge”, rekao je Pudić.

“Poanta je da svi građani koji se vraćaju na javnu uslugu od 1. 10. imaju cijenu plina koju je Vlada regulirala do prvog travnja”, dodaje.

Komentirajući medijske napise da je INA morala rakinuti ugovore s nekim privatnim tvrtkama jer po naputku države sad sav plin mora prodavati HEP-u, Pudić je rekao da takve informacije nema, a preptostavlja da će se to sve riješiti tijekom sljedećih nekoliko dana.

Nezahvalno je prognozirati kako će se dalje odvijati situacija s cijenama plina i kada će se stvari primiriti.

“Cijene su kao i zadnjih godinu i pol dana dosta varijabilne, ovise o pojedinim izjavama, ratu u Ukrajini, alternativnim rješenjima za grijanje, drugim energentima koji se koriste unutar EU… Kratkoročno treba tražiti druga rješenja, a to su različiti dobavni pravci što se tiče plina, izgradnja dodatnih kapaciteta LNG-a i eventualno ubrzano prebacivanje elektrana koje mogu raditi na drugu vrstu energenata da se plin oslobodi za poduzetništvo i građanstvo”, rekao je Pudić.

Slaže se s izjavama premijera Plenkovića i ministra Filipovića da Hrvatska može postati važan regionalni igrač na tržištu plina, piše N1 Hrvatska.

Skupina država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, zatražila je od Europske komisije da za predstojeći izvanredni sastanak ministara energetike pripremi prijedlog o postavljanju gornje granice na veleprodajnu cijenu plina.

“Ograničenje cijene, što od početka traži sve veći broj država članica, jedna je od mjera koja će pomoći svakoj državi članici u ublažavanju inflatornog pritiska, upravljanju očekivanjima i koja će pružiti okvir u slučaju potencijalnih poremećaja u opskrbi te ograničiti ekstra profite u sektoru”, kaže se u pismu koje je zasad potpisalo 12 ministara energetike i poslalo povjerenici za energiju Kadri Simpson.

U pismu, u koje je Hina imala uvid, kaže se da energetska kriza “uzrokuje neodrživi inflatorni pritisak koji teško pogađa kućanstva i poduzeća”.

Osim Hrvatske, pismo su potpisali Belgija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska.


Veleprodajne cijena po kojima EU kupuje prirodni plin višestruko je veća od onih u Sjedinjenim Državama i u Aziji.

Dio zemalja koje su skeptične prema plafoniranju cijena prirodnog plina pribojavaju se da bi to moglo dovesti do toga da izvoznici ukapljeni plin prodaju negdje drugdje, što bi dodatno pogoršalo situaciju s s opskrbom plinom.

Potpisnici pisma ističu da se bi se ograničenje cijena “trebalo primijeniti na sve veleprodajne transakcije prirodnog plina, a ne samo na uvoz iz pojedinih jurisdikcija”.

“To se može osmisliti na način da se osigura sigurnost opskrbe i slobodan protok plina unutar Europe, uz istovremeno postizanje našeg zajedničkog cilja smanjenja potražnje za plinom”, kaže se u pismu.

Ministri energetike država članica Europske unije sastat će se u petak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na kojem će se pokušati dogovoriti o prijedlogu uredbe o hitnoj intervenciji za ublažavanje visokih cijena energije.

Komisija je predložila uredbu koja predviđa smanjenje potražnje za električnom energijom kako bi se snizile cijene električne energije za potrošače i mjere za raspodjelu viška prihoda energetskog sektora u korist krajnjih kupaca.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, napose u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja.

Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati.

Kao drugu mjeru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

You may also like