Hrvatska podržava strategiju bioraznolikosti

Ćorić na neformalnom sastanku
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sudjelovao je na dvodnevnom neformalnom sastanku Vijeća ministara za okoliš u Berlinu u Njemačkoj. Ministri okoliša su raspravljali o globalnoj politici bioraznolikosti te klimatskim ciljevima Europske unije.

Hrvatska podržava visoku razinu ambicije iskazanu i u Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote, kao i usvajanje novog ambicioznog plana za bioraznolikost na globalnoj razini u sklopu 15. Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koja se planira za drugu polovicu 2021. godine, priopćeno je iz resornog ministarstva.

U hrvatskim medijima nije posebno popraćeno da nova EU strategija za bioraznolikost podrazumijeva da treba zaštititi 30 posto zemljišta u EU te 30 posto mora s zakonskom jačom i strožom zaštitom primarnih i starih šuma. Također, namjera je sadnja tri milijarde novih stabala te vraćanje najmanje 25.000 km europskih rijeka u stanje slobodnog toka, kao i promicanje organske poljoprivrede i zaštite kukaca oprašivača. U to EU namjerava uložiti 20 milijardi eura.

Rasprava se u Berlinu vodila i o povećanju klimatskih ciljeva za EU do 2030. godine te doprinosu Europe implementaciji Pariškog sporazuma. Europska komisija predstavila je 17. rujna 2020. plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. EU će s većim ambicijama za sljedeće desetljeće moći uravnoteženo napredovati prema cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Na sastanku je istaknuto kako je dekarbonizacija iznimna prilika za EU da promjenom paradigme krene ka energetskoj neovisnosti i korištenju energije i energenata koje ima na raspolaganju te smanji uvoz energenata iz trećih zemalja. Kako bi se postigao ambiciozni cilj do 2030. godine biti će potreban znatan doprinos svih sektora, međutim ključnu ulogu će imati energetski sektor obzirom da 75 posto emisija stakleničkih plinova u EU potječe iz energetskog sektora i to mu daje središnju ulogu u povećanju cilja od 55% do 2030., kao i u tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine.

Naglašeno je, među ostalim, kako je potrebno jačanje politika za rješavanje daljnjih smanjenja emisija iz vozila, dostupnosti infrastrukture za vozila s nula emisija, povećanje udjela obnovljivih goriva i goriva s niskim udjelom ugljika u zrakoplovnom i pomorskom sektoru i veća upotreba održivijih načina prijevoza, pametno upravljanje prometom i mobilnošću.

You may also like

0 comments