Prema podacima iz Ininog zadnjeg financijskog izvješća tijekom prošle godine domaća proizvodnja plina pala je za 10 posto, a taj pad zapravo je potpuno generiran na sjevernojadranskim poljima gdje je u 2016. proizvedeno čak 24 postomanje prirodnog plina nego godinu prije. Istodobno s tim iznimno ozbiljnim padom proizvodnje u Hrvatskoj je lani prvi put nakon 2010. godine zabilježen rast potrošnje tog energenta i to za 16 posto.
Te dvije činjenice dovele su do porazne spoznaje: prvi put u posljednjih 15 do 20 godina udjel domaćeg plina u ukupnoj potrošnji pao je ispod 50 posto. Domaća plinska samodostatnost lani je u Hrvatskoj iznosila oko 44 posto, a već 2022. godine, uz vrlo konzervativnu prognozu nastavka aktualnih trendova pada proizvodnje i rasta potrošnje, mogla bi pasti na 25 posto. Još 2008. godišnja potrošnja prirodnog plina u Hrvatskoj iznosila je 29,3 TWh, da bi šest godina poslije dotaknula dno – 22,38 TWh. Taj pad od 23 posto dobrim je dijelom zasjenio alarmantne podatke o padu domaće proizvodnje. Zasad nema naznaka da bi se trend pada proizvodnje mogao promijeniti, evidentno je da će na tržištu biti sve manje “domaćeg” plina. Pretpostave li se blagi rast potrošnje te blaga prognoza godišnjeg pada proizvodnje od sedam posto, 2022. godine u Hrvatskoj će se trošiti oko 28,16 TWh plina, a proizvodit će se tek oko sedam TWh.
Iz sjevernojadranska nalazišta su se iscrpljene količine od 2010. do 2016. smanjile za gotovo 60%. Na kopnu je, pak, prošle godine zabilježen lagani rast proizvodnje, uvelike zbog puštanja dva nova međimurska plinska polja – Vučkovec i Zebanec – u proizvodnju. Tijekom 2017. planira se i početak proizvodnje na trećem tamošnjem polju, Vukanovec, što bi trebalo barem ublažiti prirodni pad proizvodnje na već poprilično starim Ininim panonskim poljima. INA je sredinom prošle godine potpisala koncesijski ugovor za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika na području Podravine (blok Drava 2) pa očekuje da bi tamo mogla otkriti nove rezerve.
EU u prosjeku oko 66% svoje potrošnje za prirodnim plinom zadovoljava iz uvoza, a samo dvije države – Danska i Nizozemska – na svom teritoriju proizvode više tog energenta nego što ga troše. Od ostalih, prema podacima iz 2014., u čak 14 država članica udjel uvoza je veći od 90%, a u njih još osam je između 80 i 90 posto. S 40-ak posto uvoznog plina te 2012. godine Hrvatska je bila na samom dnu liste “europskih plinskih ovisnika”, no sljedećih se godina situacija mijenjala nagore, piše Jutarnji list.
