Hrvatska obilježava deset godina članstva u EU

Predsjednica Europskog parlamenta

Hrvatska je u deset godina članstva u EU-u ostvarila nevjerojatan uspjeh, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Govoreći na obilježavanju desetogodišnjice ulaska Hrvatske u Uniju 1. srpnja 2013., Metsola je rekla da je taj uspjeh okrunjen ulaskom u šengenski prostor i eurozonu ove godine.

“To je deset godina nevjerojatnog uspjeha jedne zemlje u samom srcu Europe”, rekla je malteška političarka na skupu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Hrvatska je punopravna članica Unije postala nakon rata za neovisnost 1990-tih, ekonomske i političke tranzicije te kompliciranih pregovora koji su bili opterećeni suradnjom s Haškim sudom i bilateralnim sporom sa Slovenijom.

“Hrvatska je u potpunosti transformirana i još puno toga treba napraviti, ali imamo međunarodni ugled i naš se glas uvažava. Zaradili smo respekt, to je jako puno za deset godina”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Dodao je da zemlja nastavlja put na “tri piste”: zelena tranzicija, digiralna transformacija i demografska revitalizacija.

“Te tri teme osiguravaju konkurentnost na globalnom tržištu i mogućnost suočavanja s izazovima a da kao društvo ostanemo na okupu”, istaknuo je.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je kritike euroskeptika da Zagreb samo slijedi politiku Bruxellesa. “Ne, mi aktivno sudjelujemo u donošenju odluka i vlastite interese usklađujemo s intereima ostalih (članica)”, rekao je Jandroković.

Hrvatska, koja je u pregovorima izgubila nekoliko godina zbog graničnog spora sa Slovenijom i odnosa s Haškim sudom, probleme sa susjednim zemljama neće koristiti za blokiranje njihova puta u EU, istaknuli su najviši hrvatski dužnosnici.

“Blokade su nepravdene, stvaraju lošu atmosferu. Hrvatska želi bilateralna pitanja riješiti inteligentno, a ne na način koji predstavlja prepreku pregovorima”, rekao je Plenković.

Jandroković kaže da je Hrvatskoj u interesu da se susjedstvo europeizira, a ne da u svome okruženju ima nekoga tko zagovara poludemokratske ili nedemokratske modele.

“Naše susjedstvo nije jasno kada je posrijedi opredjeljenost za europske integracije i to je razlog za brigu. Mi ćemo pomagati svima koji žele ići prema članstvu u EU-u”, istaknuo je predsjednik Sabora.

Govoreći o izborima za Europski parlament iduće godine, Metsola je pozvala birače, osobit mlade, da izađu na birališta jer se radi o najvažnijim izborima dosad.

“Postoji nevidljiva crta i kada je prijeđemo izgubili smo naše građane. Ako uspijete ‘prodati’ argument da glasanje nije privilegija, nego pravo pa čak i dužnost onda ćemo razumjeti što građani žele i pokazati jasnu viziju da EU vrijedi. Da bi to postigli, moramo se pobrinuti da što više ljudi glasa iduće godine. Svaki je glas važan”, istaknula je Metsola.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u ponedjeljak je u Zagrebu pozvala mlade na veći angažman u politici, naglasivši da su prošla vremena kad nije bilo potrebno suprotstavljati se populizmu i dezinformacijama.

Metsola, predsjednica Europskog parlamenta od siječnja 2022. godine, na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu odgovarala je na pitanja srednjoškolaca i studenata, ispričavši im svoj politički put od svog ranog aktivizma do te funkcije na kojoj je ona tek treća žena u povijesti.

Danas 44-godišnja Maltežanka prvi put se kandidirala na europskim izborima kao 24-godišnjakinja, na prijedlog tadašnjeg premijera kojemu je „nedostajalo mladih i žena”. Tada u inozemstvu, Metsola je nevoljko prihvatila, braneći se od te ideje jer nije imala sredstava te je smatrala da to neće ‘sjesti’ njezinim roditeljima.

U parlament je ušla tek u trećem pokušaju, a iste godine se kandidirao i njezin suprug s kojim je imala dvoje djece. Kako će uskladiti političku karijeru i obitelj pitali su samo nju, prepričala je Maltežanka u Zagrebu.

„Ako želite biti zastupnik, nemojte odustajati”, poručila je predsjednica EP-a koja stiže iz najmanje članice Europske unije.

„Nije važna veličina države nego veličina ideja, možete biti od bilo gdje”, naglasila je.

Metsola se prisjetila i referenduma o ulasku njezine zemlje u EU i snažne kampanje „dezinformacija” i „širenja straha” onih koji su se tome protivili – na kraju je Malta za ulazak glasala sa samo 53,65 posto te je zemlja ušla u EU 2004. godine.

Nešto manje od godinu dana prije izbora za Europski parlament Metsola je pozvala mlade da se suprotstave onima koji šire dezinformacije.

„Danas je moj odgovor – borite se. Dugo se nismo borili, mislili smo da će, štogod se dogodilo, većina biti konstruktivna, no to više nije slučaj”, kazala je. Ključno je spriječiti miješanje trećih država, naglašavati dobrobiti koje je EU donijela europskim građanima, komunicirati na jednostavan i iskren način.

Na izborima iduće godine u četiri države glasat će i 16-godišnjaci, a među njima je i Malta. Među glasačima južne otočne države bit će i Metsolin sin Luca za kojeg je, dan nakon što je Hrvatska na penalima izgubila od Španjolske u finalu Lige nacija, rekla da je dobio ime po Modriću kojeg „jako želi upoznati”.

Predsjednica EP-a je naglasila da ona podržava ideju snižavanja dobi za glasanje koje „nije samo privilegij već i dužnost”. Istaknula je važnost podsjećanja da mnogi u svijetu nemaju pravo glasa ili on ne vrijedi jer je riječ o društvima koja nisu u potpunosti demokratska. Maltežanka smatra kako 16-godišnjaci mogu biti i kandidati na izborima, što „nije lako ali je moguće”.

„Kad sam bila mlada mrzila sam kad je neki stari političar, poput mene danas, govorio da smo mi budućnost”, nastavila je Metsola.

„Ja bih rekla ‘ja sam tu’, mi nismo budućnost, mi smo sadašnjost. Ako donosite odluke uzmite nas u obzir, da ne bude ništa o mladima bez mladih”, rekla je.

Metsola je u izlaganju rekla i kako su neki od najuspješnijih zastupnika u EP-u mladi, te da žali zbog odluka poput brexita, donesenim bez velike izlaznosti mladih na birališta.

„Mladi nisu glasali. Njihovi djedovi jesu”, rekla je o odluci Ujedinjenog Kraljevstva da izađe iz Europske unije, dodavši i primjer francuskih izbora na kojem se bilježi manja izlaznost mladih.

S druge strane, na referendumu o članstvu Malte prevagu su donijeli upravo mladi koji su se aktivirali, naglasila je godinu dana prije 20. godišnjice članstva Malte u EU-u.

You may also like