Koordinacija za integraciju izbjeglica upozorila je danas da Hrvatska nije dovoljno spremna za provedbu te politike i naglasila kako je obrazovanje ključ i preduvjet za njezin uspjeh.
U povodu Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, Koordinacija je organizirala konferenciju za tisak ispred prihvatilišta za izbjeglice Porin u Zagrebu, na kojoj je otvorila manifestaciju “Obrazovanje kao ključ integracije”, koja će se održati od 13. do 26. lipnja u Zagrebu, Splitu i Kutini. Koordinacija je pozvala građane da posjete događanja i upoznaju se s pričama o izbjeglicama, uključe u podršku izbjeglicama te raspravljaju o pitanjima integracije i drugim aspektima izbjeglištva.
Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije i Inicijative “Dobrodošli” kaže da je odgovornost institucija velika i dok neke od njih “dosta potežu”, druge poput Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva socijalne politike i mladih nisu aktivne. Upozorila je na lošu koordinaciju među državnim institucijama, a politiku integracije dodatno otežava i blokira krizna situacija u zemlji.
Institucije trebaju biti puno otvorenije i imati proaktivnu politiku, rekla je Bužinkić i izrazila bojazan da bi odluka o kvotama na razini EU-a mogla pasti u vodu, što znači porast broja izbjeglica u Turskoj, gdje im prijeti još veća ugroza života.
Danas se u Turskoj nalazi gotovo tri milijuna izbjeglica, i ona “puca po šavovima”. Možemo očekivati nove izbjegličke valove ako se nastavi ovakva primjena sporazuma, zaključila je. Martina Čarija iz Društva za psihološku pomoć istaknula je važnost osiguranja psihosocijalne pomoći izbjeglicama. Treba osigurati dovoljan broj prevoditelja koji će pomoći izbjeglicama da se snađu u našem društvu i tu mogu dosta pomoći izbjeglice koje već žive ovdje i poznaju jezične i kulturne specifičnosti izbjeglica.
Istaknula je važnost osnaživanja učitelja i nastavnika u osnovnim školama jer obitelji koje imaju djecu koja idu u škole brže se integriraju. Također treba osigurati stručnjake koji pružaju psiho-socijalnu pomoć i educirati ih o specifičnostima i potrebama izbjeglica, kao i zdravstveno osoblje jer je briga o mentalnom zdravlju iznimno važna za uspješnu integraciju.
Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun pozdravio je napore oko premještanja i preseljenja izbjeglica iz Italije, Grčke i Turske i osudio restriktivnu politiku EU-a koja tjera očajne ljude da riskiraju svoje živote da bi došli do Europe.
U 2016. više od 2800 ljudi umrlo je i nestalo na putu za Europu kao utočište u bijegu iz svoje zemlje. Ti podaci pokazuju da politike zastrašivanja, uključujući i sporazum EU i Turske, neće spriječiti ljude da dolaze niti da prestanu riskirati svoje živote, kazao je Barun. Europa ima mogućnost zaštiti te ljude, problem je u nedostatku političke volje da to učini. Trebamo graditi suvremeno društvo pravde, solidarnosti i poštivanja ljudskog dostojanstva i pomirenje, a takva Europa je briga svih nas, kazao je Barun. Hrvatska bi do sredine srpnja trebala primiti pedesetak izbjeglica, ali prema podacima koordinacije, izbjeglice za sada nisu pokazale zanimanje za Hrvatskom.
Mađarska je u ponedjeljak usvojila zakon koji policiji dozvoljava da imigrante uhvaćene unutar osam kilometara od svoje južne granice pošalje natrag na srbijansku stranu granice, izazvavši kritike UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR). Zbog bodljikave žice podignute uzduž mađarske južne granice sa Srbijom i Hrvatskom drastično je smanjen priljev migranata. No, još uvijek manji broj migranata stiže na mađarsku granicu sa Srbijom na kojoj se nalaze dvije tranzitne zone gdje migranti mogu predati zahtjev za azil. “Cilj je vlastima omogućiti da državljane trećih zemalja, koji se u Mađarskoj nalaze ilegalno i koji su zadržani unutar osam kilometara od granice, vrate natrag preko granice”, piše u novousvojenom zakonu.
Srbijanski dužnosnici nisu bili dostupni za komentar. Do sada je Mađarska ove godine registrirala 19.140 zahtjeva za azil. Više od 14.000 migranata prešlo je njezinu južnu granicu ilegalno. Mađarska je nedavno ograničila ulaz u tranzitnu zonu na 30 ljudi dnevno.
Grčka je poslala u ponedjeljak dva broda u potragu za plovilom u kojemu je, kako se vjeruje, dvjestotinjak migranata nakon što je poslalo poziv u pomoć negdje kod otoka Krete, priopćila je obalna straža. Tanker koji plovi pod grčkom zastavom i teretni brod pod zastavom Paname na tom području uputili su se prema lokaciji s koje je upućen poziv u pomoć, oko 80 nautičkih milja južno od Krete i 15 nautičkih milja unutar libijskih voda, rekao je za Reuters glasnogovornik obalne straže Nikos Lagkadianos.
“Još ništa nismo ugledali”, kazao je. Kreta, najjužniji grčki otok, nalazi se sjeverno od Libije i Egipta. Posljednih tjedana je porastao broj migranata koji su se s afričke obale uputili prema Italiji pa tako i broj brodica koja su se izgubile i završile u blizini Krete. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), oko 206.400 migranata i izbjeglica prešlo je Sredozemlje ove godine. Dosad je zabilježno 2.809 izgubljenih života na tom putu, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 1.838.
