[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hrvatska je jedna od 14 zemalja članica kojoj prijeti opasnost da neće ispuniti cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020., stoga je Komisija odlučila pomoći tim zemljama kroz tehničku pomoć, potporom iz strukturnih fondova i razmjenom najboljih iskustava, priopćeno je u ponedjeljak u Bruxellesu.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Komisija je u ponedjeljak objavila izvješće o tome kako se provode europska pravila o zbrinjavanju i recikliranju otpada u EU-u.
“Unatoč stalnom napretku u zemljama članicama, Komisija je identificirala ozbiljne nedostatke koje će trebati brzo riješiti kako bi Europljani mogli imati ekološke i ekonomske koristi od kružnog gospodarstva”, ističe Komisija dodajući da je u 14 zemalja članica utvrđeno da postoji rizik da neće ispuniti zacrtani cilj da se do 2020. reciklira 50 posto komunulanog otpada. [/vc_column][/vc_row]
Osim Hrvatske riječ je o sljedećim zemaljama: Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Latiji, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj. “Te zemlje moraju učiniti više tako da njihovo stanovništvo i gospodarstva mogu imati koristi od kružog gospodarstva”, navodi Komisija.
“Zahvaljujući nedavno usvojenim pravilima koje se usvojili Europski parlament i Vijeće EU-a, Europa može postati globalni predvodnik u modernom upravljanju otpadom i daljnjem razvoju kružnog gospodarstva. Postoje još razlike diljem Europe, ali napredak je nužan i moguć ako odgovarajuća lokalna i nacionalna tijela poduzmu korake koji su identficirani u ovom izvješću. Komisija je spremna pomoći kroz tehničku pomoć, potporom iz strukturnog fonda i kroz razmjenu najboljih iskustava”, izjavio je povjerenik za okoliš Karmenu Vella.
[quote_box name=””]
Do 2050. godišnja količina otpada koja se stvara na svijetu bit će 70 posto veća nego što je danas, prognozira se u najnovijem izvješću Svjetske banke pod nazivom Globalno upravljanje čvrstim otpadom do 2050. godine. Za trideset godina, prema Svjetskoj banci, svijet će umjesto sadašnjih dvije milijarde i 100 tisuća tona godišnje stvarati tri milijarde i 400 milijuna tona otpada. Opasnost za svijet predstavlja činjenica da se trenutno najmanje 33 posto svjetskog otpada ne zbrinjava na ekološki prihvatljiv način. Procjenjuje se da polovica globalnog otpada završava na deponijama, a svega osam posto na odlagalištima sa sustavima za prikupljanje plina koji se širi deponijom. Za 19 posto globalnog otpada procjenjuje se da prolazi postupke reciklaže i kompostiranja, a daljnjih 11 posto završava u spalionicama.
Zbog neadekvatnih ekoloških standarda odlagališta, navodi Svjetska banka, oko pet posto globalne emisije ugljičnog dioksida ispušta se u atmosferu upravo s deponija. Pritom se u izvješću upozorava kako će 2050. moguće ispuštanje ugljičnog dioksida s odlagališta u atmosferu biti na razini dvije milijarde tona CO2 ako se, zaključuje Svjetska banka, ništa ne poduzme. Kao jedan od primarnih ciljeva u globalnom upravljanju otpadom, Svjetska banka označava smanjenje korištenja plastike čiji otpad, upozorava se u izvješću, čini 90 posto onečišćenja mora. U 2016., prema istome izvoru, svjetska populacija stvorila je 242 milijuna tona plastičnog otpada.
Gledano geografski, najviše otpada trenutno se stvara u Istočnoj Aziji i na Pacifiku (468 milijuna tona godišnje), Europi i Središnjoj Aziji (392 milijuna) te u Sjevernoj Americi (289 milijuna), a najmanje na Srednjem Istoku i u Sjevernoj Africi, 129 milijuna tona godišnje. Svjetska banka od 2000. do danas plasirala je diljem svijeta četiri milijarde i 700 milijuna dolara kredita za projekte zbrinjavanja i upravljanja otpadom.
[/quote_box]