Hrvatska je među europskim zemljama u kojima je dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima najviši, ponajviše uslijed čestih promjena poreznih propisa te nedorečenosti postupanja poreznih vlasti, pokazuju u petak predstavljeni rezultati istraživanja revizorske i konzultantske kuće Deloitte.
“Istraživanje o porezima u Hrvatskoj i Europi” provedeno je krajem prošle godine među više od 800 tvrtki u 28 europskih zemalja unutar i izvan Europske unije, od kojih je 18 hrvatskih tvrtki. Partner u Odjelu poreznog savjetovanja Deloitta Dražen Nimčević kazao je na predstavljanju rezultata istraživanja kako 72 posto hrvatskih ispitanika domaći porezni sustav ocjenjuje nesigurnim, a čak 89 posto smatra da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj viša nego u drugim zemljama. Pritom je istaknuo kako se taj postotak u tri godine provođenja istraživanja konstantno povećavao – 2013. je iznosio 72 posto, 2014. 79 posto, a 2015. je porastao na 89 posto.
To ne iznenađuje, kazao je Nimčević, uzmu li se u obzir promjene do kojih je došlo ulaskom Hrvatske u EU, posebno u provedbenom dijelu zakonodavstva. Naime, dodaje, naš je porezni sustav obilježen čestom nedorečenošću propisa ili nepostojanjem provedbene prakse, čak i kada su stvari zakonom dobro propisane. Prema Deloittovom istraživanju, prema dojmu o poreznoj nesigurnosti Hrvatska se svrstala na četvrto mjesto u Europi. Na ljestivici predvode Francuska i BiH, u kojima je 100 posto ispitanika porezni sustav ocijenilo nesigurnim, a viša se stopa od hrvatske bilježi još samo u Italiji i iznosi 93 posto.
Pritom istraživanje pokazuje da hrvatske poduzetnike, za razliku od europskih, ne opterećuje toliko visina poreznih stopa (koja predstavlja problem za 29 posto ispitanika), koliko sigurnost u vezi s poreznom obvezama, koju je kao problem istaknulo 78 posto ispitanih, odnosno promjena poreznih propisa, koja je problem za 61 posto ispitanika. Tako i na pitanje koje bi se promjene poreznih propisa najpozitivnije odrazile na konkurentnost gospodarstva hrvatski poduzetnici odgovaraju da su to veća sigurnost oko budućnosti poreznog sustava i stopa (61 posto), predvidljive porezne vlasti (39 posto) te pojednostavljenje poreznog sustava (33 posto). Česte promjene i nejasnošće oko poreza poduzetnicima stvaraju teškoće u toj mjeri da zasjenjuju čak i neke porezne stope, koje su među višima u Europi. Tako primjerice niti jedan ispitanik iz Hrvatske nije odgovorio da bi se konkurentnost zemlje podigla nižom stopom poreza na dobit. Nižu stopu PDV-a u tom je kontekstu izdvojilo 6 posto ispitanih, doprinosa za zapošljavanje 11 posto, a poreza na dohodak 22 posto.
Nimčević je to komentirao podsjetivši da se 85 posto hrvatskog proračuna puni upravo porezima na potrošnju i dohodak, dok je udio poreza na bilo koji oblik kapitala u usporedbi s njima mali, pa su i porezne vlasti zainteresiranije za porezne prihode koje pune budžet. Dodao je i da razna druga istraživanja o porezima koje je proveo Deloitte ukazuju na činjenicu da bi trebalo znatno rasteretiti oporezivanje plaća, koje je tako visoko da djeluje demotivirajuće, posebno za najplaćeniji dio zaposlenika, a da bi taj ‘gubitak’ trebalo kompenzirati oporezivanjem kapitala. No, ističe, kako to ne bi otjeralo investitore, takva je promjena moguća tek kada se stvore uvjeti da investitori u Hrvatskoj uistinu i nešto zarade.
Porezni prihodi mjereni udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) u državama članicama Europske unije blago su porasli u 2014. godini u odnosu na godinu prije, a taj trend prati i Hrvatska, objavio je u petak Eurostat. Porezni prihodi mjereni udjelom u BDP-a u Europskoj uniji iznosili su 2014. godine 40 posto, u usporedbi s 39,9 posto koliko su iznosili godinu prije. U Hrvatskoj su iznosili 36,7 posto, nakon 36,6 posto u 2013., objavio je Eurostat. U eurozoni su porezni prihodi činili 2014. godine 41,5 posto BDP-a, što je blagi rast u odnosu na 41,2 posto u 2013. Eurostat ističe da udio poreza u BDP-u oprezno raste i u Europskoj uniji i u eurozoni otkad je 2010. dotaknuo najnižu razinu od 38,5 odnosno 39,2 posto. U Hrvatskoj je udio poreza u BDP-u u posljednjih 15-at godina stabilan i kreće se oko 36 posto. Slične udjele poreza u BDP-u kao i Hrvatska imaju Portugal i Slovenija.
Najveći udio u BDP-u od poreznih prihoda u 2014. imala je Danska, od 50,8 posto. Slijede Belgija i Francuska s udjelom od po 47,9 posto, Finska, s 44 posto, Austrija 43,8 posto, te Italija i Švedska, gdje je udio poreza u BDP-u iznosio 43,7 posto. S druge strane, najmanji udio poreza u BDP-u imale su 2014. Rumunjska (27,7 posto), Bugarska (27,8 posto), Litva (28 posto) i Latvija (29,2 posto). U usporedbi s 2013., rast udjela poreza u BDP-u zabilježen je u 2014. u većini država članica EU-a, s tim da je najveći bio u Danskoj, za 2,7 postotnih bodova, Cipru, za 2,6 postotnih bodova i na Malti za 1,4 postotna boda. Pad je, s druge strane, zabilježen u osam zemalja članica s tim da je najveći bio u Češkoj i Velikoj Britaniji, za 0,7 odnosno 0,5 postotnih bodova.
Gledano prema glavnim kategorijama poreza, porezi na proizvodnju i uvoz činili su 2014. najznačajniji dio poreznih prihoda u EU (13,6 posto BDP-a), a slijedili su socijalni doprinos (13,4 posto) te porezi na dobit i bogatstvo (12,8 posto). Među zemljama s najvišim udjelom poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u uz Švedsku, gdje su oni 2014. činili 22,1 posto BDP-a , izdvojena je i Hrvatska, s 18,8 posto u BDP-u. Socijalni doprinosi činili su 11,8 posto udjela u hrvatskom BDP-u, a porezi na dobit i bogatstvo 6,1 posto, objavio je Eurostat.
