Hrvatska je lađa bez kormilara i motora

Prof. dr. Ljubo Jurčić opisuje našu gospodarsku situaciju, Zdeslav Šantić kaže da je pitanje hoćemo li ikada stići bivše tranzicijske zemlje ispred kojih smo bili prije 15 godina, dok dr. Damir Novotny kaže da smo ne samo daleko od sustizanja Slovačke ili Austrije, nego nismo sposobni dosegnuti razinu gdje smo bili 2008. godine.
Tako ova trojica ekonomista komentiraju aktualno usporavanje gospodarskog rasta, pri čemu nam je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine rastao dva posto, čime je spustio stopu rasta za cijelu 2017. godinu na 2,8 posto. To je usporavanje u odnosu na godinu ranije, kada nam je gospodarstvo poraslo 3,2 posto, donosi Slobodna Dalmacija.

U 2015. imali smo rast od 2,3 posto, a prije toga smo nizali minuse. Gospodarstvo nam je šest godina bilo u neprekidnom padu: od 2009. do kraja 2015. smo izgubili 11 posto realne vrijednosti BDP-a. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kaže da je zabrinuta činjenicom da Hrvatska stagnira, što se vidi iz objavljenih podataka o rastu BDP-a.

– BDP usporava. Doista je zabrinjavajuće, neću reći da Hrvatska nazaduje, ali očito stoji, tapka u jednom mjestu, dok drugi napreduju – rekla je predsjednica u emisiji Hrvatskog radija, ukazavši da je hrvatski BDP u posljednjem lanjskom tromjesečju rastao za dva posto, a Rumunjska je imala rast od sedam posto, Slovenija 6,2 posto, Bugarska 3,6 posto, Austrija 3,6 posto, Njemačka 2,9 posto.

Ovih je dana Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke, u razgovoru za Poslovni dnevnik izračunao da bi jedino rast po stopama iznad tri posto Hrvatsku za devet godina izjednačio s današnjom Slovačkom, a za 26 godina s današnjom Austrijom. U slučaju usporavanja hrvatskoga gospodarstva prema stopi rasta od 1,3 posto, za hvatanje Slovačke trebala bi 21 godina, a Austrije 58 godina.

– To je čista matematika, europski prosječni BDP je 30.000 eura po glavi stanovnika, Hrvatska ima 10.000 eura po stanovniku. Ako europski rast iznosi jedan posto, mi bismo trebali rasti više od tri posto da se ne udaljavamo od Europe. Budući da imamo dug koliki nam je BDP, stopa našeg rasta mora biti veća i od kamate koju plaćamo, a ako je stopa rasta kao kamata, onda kamata pojede rast, pa nema boljeg života, nema rješavanja problema blokiranih, nema investicija za budućnost i onda ćemo još više tonuti, ako stopa rasta nije već od stope kamate na dug – objašnjava prof. dr. Ljubo Jurčić.

Ovaj ekonomist kaže da ni 10 posto rasta koji smo imali proteklih godina, nije bilo zahvaljujući hrvatskoj ekonomskoj politici, nego nam je vukao rast ekonomije svijeta, Europe i zemalja oko nas, a tomu treba još dodati pozitivan učinak od pada cijena nafte i rasta turizma.

– Mi smo kao lađa na moru bez kormilara i motora. Bilo je dobro vrijeme, bila je bonaca i nama je to odgovaralo. Sada se zaustavljamo i nedajbože valova i nevremena – slikovit je ovaj ekonomist.

Dr. Damir Novotny kaže da Hrvatska još ne stiže razinu svog BDP-a iz 2008., a kamoli da se sustignu zemlje koje rastu puno brže i tom je smislu Svjetska banka potpuno u pravu.

– Glavni kočničar je državni sektor i to ne samo državna poduzeća koja su prepreka i ne funkcioniraju nego i paradržavna, poput Agrokora. Sad vidimo koliko se teško Vlada snalazi i gotovo se ne snalazi u upravljanju jednim velikim poduzećem. Država jednostavno nije sposobna upravljati ekonomskim procesima. Daleko iznad nas su zemlje istočne Europe po razvoju tržišnih institucija i tržišnih odnosa. Naša ekonomska infrastruktura je takva da preferira državni sektor, a privatni ne može doći do daha, nema ni domaćih ni inozemnih investitora. Okruženje je dosta loše, a opća percepcija je investitora da u Hrvatskoj Vlada može raditi što hoće – kaže dr. Novotny.

Zdeslava Šantića usporavanje rasta ne čudi. Ističe da je i u pretkriznom razdoblju bilo evidentno da Hrvatska zaostaje za nekadašnjim tranzicijskim zemljama, a kriza je Hrvatsku, uz Grčku i Cipar, pogodila najjače i proces hrvatskog oporavka je bilo najdugotrajniji. Ovaj ekonomist podsjeća kako smo kriznih godina kao papagaji ponavljali da nam treba novi ekonomski model koji će se temeljiti na investicijama, rastu izvoza i konkurentnosti, a ukupna gospodarska aktivnost se i nadalje dominantno oslanja na rast osobne potrošnje.

– To pokazuje da će se u slučaju pogoršanja međunarodnog okruženja, Hrvatska naći u situaciji u kojoj je bila 2009. godine – ističe Šantić i ukazuje da bismo u tom slučaju mogli još i više zaostajati. Dodaje da nam dugoročno gledano, za rast i razvoj nedostaje radna snaga s obzirom na demografske i migracijske trendove, a malo se radi na reformama obrazovanje i tržišta rada. U sljedećim godinama to će biti ograničavajući faktor i za javne financije, rast BDP-a, tokove ulaganja u zemlju.

– Hrvatska je u proces tranzicije ušla kao razvijenija zemlja, a sada smo nakon Bugarske, najnerazvijenija članica Unije. Pri začelju smo po stopi zaposlenosti i ostalim pokazateljima. Ne napravimo li zaokret, a nekadašnje tranzicijske zemlje rastu brže od nas i dalje rade na reformama i konkurentnosti, pitanje je hoćemo li ikad uhvatiti zemlje koje su bile iza nas prije 15 godina – veli Zdeslav Šantić, a donosi Slobodna Dalmacija.

You may also like

0 comments