[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza konkurentnosti[/vc_column][vc_column width=”2/3″]nstitut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2020.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 52. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu.[/vc_column][/vc_row] I
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.
Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. Kod većine zemalja odgovori na anketu prikupljeni su tijekom prvog razdoblja COVID-19. Postavljena pitanja nisu se odnosila na pitanja vezana uz pandemiju ali kako je tehnologija jedan od važnih alata u našoj borbi protiv pandemije, neki od trendova koji su identificirani imaju dodatni značaj.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.
Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.
Fleksibilnost i prilagodljivost, ne samo poduzeća već i pojedinaca, utječu na digitalni napredak zemalja. To je posebno slučaj u trenutnom pandemijskom kontekstu u kojem će fleksibilnost i prilagodljivost nadolazećim digitalnim tehnologijama omogućiti društvima da prebrode krizu.
„Hrvatska je u cjelini znatno napredovala u pogledu vlastite digitalne osposobljenosti, ali to nije bilo dovoljno i za rast njene konkurentnosti na svjetskoj sceni. Pojedine države su ostvarile skok na rang listi kao odraz znatnog napretka osposobljenosti u određenim područjima (Cipar, Turska, Estonija, Grčka). Iako smo svjedočili pojedinim sjajnim uspjesima na digitalnom području u Hrvatskoj, pa i u nastupu Hrvatskih tvrtki na svjetskoj razini, za napredovanje na svjetskoj rang listi potrebno je više. Osim znanja i tehnologije, u čemu smo dosta uspješni, potrebna je i spremnost i osposobljenost za buduće izazove, te stalna i usmjerena aktivnost države i društva u cjelini. To pokazuje i ovo Izvješće IMD-a i primjeri uspješnih zemalja. Ostvarili smo znatan napredak u području obrazovanja te bi trebalo takav pristup proširiti i omogućiti skokovit napredak inicijalno u segmentu digitalne osposobljenost a zatim u društvenom razvitku u cjelini“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Danska, Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska. U odnosu na 2019. godinu 29 zemalja je zabilježilo pad na ljestvici, 23 zemlje su napredovale, a 11 su zadržale poziciju.
Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 52. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu. Najbolje stoji u stupu znanje (41. na ljestvici), a najlošije u spremnosti za budućnost (62. od 63 zemlje na ljestvici), s time da je i kod znanja i kod tehnologije zabilježen pozitivan pomak u odnosu na 2019., dok je u stupu spremnost za budućnost Hrvatska nazadovala za jednu poziciju u odnosu na prošlu godinu.
Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije (znanje) te investicije u telekomunikacije (tehnologija). Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: međunarodno iskustvo, obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, javno privatno partnerstvo.
