Hrvatska ispunila kriterije za ERM II

Uvođenje eura
Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), objavila je u srijedu Europska komisija.

Komisija je u srijedu objavila Izvješće o konvergenciji za 2020. u kojem iznosi svoju ocjenu napretka koji su države članice izvan europodručja ostvarile prema uvođenju eura. Izvješćem je obuhvaćeno sedam država članica izvan europodručja koje su se pravno obvezale uvesti euro, a to su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Sve zemlje članice imaju obvezu uvesti euro, osim Danske koja ima trajno izuzeće iz te obveze. Komisija objavljuje konvergencijsko izvješće svake dvije godine, neovisno o eventualnim tekućim postupcima pridruživanja europodručju.

Uz ocjenu formalnih uvjeta za pristupanje europodručju u izvješću se zaključuje da nacionalno zakonodavstvo svih predmetnih država članica, osim Hrvatske, nije u potpunosti u skladu s pravilima ekonomske i monetarne unije. Za ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije, tzv. “kriterije iz Maastrichta”.

Oni uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

Nijedna država članica ne ispunjava kriterij deviznog tečaja jer nijedna od njih ne sudjeluje u tečajnom mehanizmu (ERM II). Prije uvođenja eura potrebne su najmanje dvije godine sudjelovanja u tom mehanizmu, bez ozbiljnijih napetosti.Hrvatska i Švedska ispunjavaju sve kriterije ekonomske konvergencije, a jedino Hrvatska ima u potpunosti usklađeno zakonodavstvo s pravilima ekonomske i monetarne unije.

Premijer Andrej Plenković uputio je u utorak pismo čelnicima država članica i Europskoj komisiji u kojem je rekao da je Hrvatska i prije predviđenog roka ispunila sve mjere i obveze iz akcijskog plana te istaknuo kako je cilj ulazak u ERM II i Bankovnu uniju već u srpnju ove godine.

Hrvatska je početkom srpnja prošle godine dobila službenu potvrdu eurogrupe o prihvaćanju pisma namjere za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju te pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama.

Akcijski plan s preuzetim obvezama se mora u potpunosti ispuniti kako bi Hrvatska bila u mogućnosti ući u ERM II – mehanizam nadzora koji prethodi uvođenju eura kao službene valute. Osim Hrvatske i Bugarska je izrazila namjeru ulaska u ERM II. “Iz današnjeg izvješća o konvergenciji vidljivo je da su neke zemlje postigle ohrabrujući napredak, ali im na putu prema europodručju još predstoji nekoliko ključnih etapa. Komisija je, kao i uvijek, spremna pružiti potporu tim državama članicama. Jedan je od važnih koraka na tom putu pridruživanje mehanizmu ERM II, za koje se Hrvatska i Bugarska trenutačno pripremaju. Pozdravljamo napore koje u tom kontekstu obje zemlje poduzimaju”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se u N1 Studiju uživo na protekli mandat HDZ-ove Vlade kao i na očekivanja i procjene za iduću godinu.

“Hrvatska je proteklih tjedana puno radila po pitanju financiranja na domaćem tržištu kapitala, najavili smo i izlazak na međunarodno tržište kapitala. Bilo je važno da smo napravili ovo što smo postigli, Fitch je potvrdio kreditni rejting, to je jako dobra vijest”, rekao je ministar Zdravko Marić i dodao:

“Unatoč svim okolnostima Hrvatska ima kontrolu na gospodarstvom i javnim financijama. Često smo isticali problematiku i važnost kreditnog rejtinga, kako nas drugi gledaju, na to smo stavili fokus, cilj nam je bio vratiti rejting u investicijsku zonu, a vratili smo ga već sredinom mandata. I sad, kad smo bili izloženi koronavirusu, rejting je pod pritiskom zbog toga, ali ipak je potvrđen kreditni rejting.”

Komentirajući kritike oporbe zbog rupa u proračunu, Marić je rekao da je prezentirao “točno koliko im treba ove godine da pokriju tu rupu”. n”Suočeni smo s povećanim rashodima, šest i pol do sedam milijardi kuna koje nismo planirali (zaštitna oprema i slično, potpore za gospodarstvo). Za taj iznos smo trebali naći uštede, htjeli smo se odgovorno ponašati prema novcu zbog neizvjenosti. Ove godine ne možemo očekivati priljev deviza kao dosad, to ide uglavnom od turizma”, istaknuo je Marić i dodao:

“Ključno je bilo osigurati likvidnost, upregnuti što je moguće više napora i novac usmjeriti za očuvanje radnih mjesta. Svako radno mjesto je važno, ali kad uspoređujete Hrvatsku s drugim zemljama i s prijašnjom krizom… Da ove mjere nisu bile adekvatne, možda bismo imali preko sto tisuća nezaposlenih.”

Napomenuo je da će javnost biti obaviještena o svim promjenama ili problemima u sektoru financija. Rekao je da nitko ne može znati hoće li se virus vratiti, no zato treba biti spreman na rizike. Ipak, ovogodišnji pad se u idućoj godini neće u potpunosti neutralizirati, priznaje, dodajući da je tako nešto nerealno očekivati. “U ovom mandatu praktički sve je ispunjeno ili velika većina toga, od zadnje kampanje. Ovaj program u mnogo čemu treba gledati dječje doplatke i roditeljske naknade, to smo još u ovom mandatu otvorili suočeni s demografskim izazovima, a najavljujemo da ćemo krenuti prema potpunom delimitiranju rodiljnih naknada”, rekao je komentirajući HDZ-ov program za predstojeće izbore.

“Preuzeli smo mandat u trenutku kad je javni dug bio na razini od oko 76%. Nisu bile idealne okolnosti. Nije proračun samom sebi svrha, on mora ispuniti prioritete – socijalna sigurnost, poticanje gospodarskog rasta, mirovinski sustav, javne investicije”, dodao je.

Smatra da je Vlada već napravila dosta na fiskalnoj decentralizaciji, no predstoji im funkcionalno spajanje općina, što stoji i u programu. Smatra da svatko u javnom sektoru treba biti ocjenjivan, a funkcionalnim spajanjem se postiže racionalizacija koja je pak korak prema podizanju kvalitete.

Komentirajući svog “rivala” u 5. izbornoj jedinici, vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu, koji na izbore izlazi na listi Domovinskog pokreta, Marić je rekao: “Mislim da se u 5. izbornoj jedinici sama po sebi nameću gospodarska pitanja. U prijašnjoj kampanji smo govorili da se revitalizira život u Slavoniji, počeli smo s projektom Slavonija-Baranja-Srijem, treba kontinuirano raditi. Često sam s Ivanom Penavom razgovarao o Vukovaru i mislim da nitko u Hrvatskoj nije ravnodušan. Ne smijemo zanemarivati određene probleme, tu su i druge regije u Hrvatskoj.”

Među financijašima se očekuje da bi, sudeći prema kretanju tržišta posljednjih dana, prinos trebao biti između 1,5 i dva posto.

Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak navečer je za Dnevnik HTV-a najavio kako se “u idućim danima” priprema novo zaduženje kojim bi se na međunarodnom tržištu kapitala trebao zadovoljiti veći dio potreba za financiranje koje predstoje državi.
Prema neslužbenim informacijama iz investicijskih krugova, ministrova najava već danas bi se trebala i realizirati. Računa se, naime, da će se danas i otvoriti i zatvoriti knjiga upisa novih eurobveznica, a to znači da bi se potkraj dana trebao znati konačan iznos i cijena novog izdanja.
Zasad se u pogledu značajki nove euroobveznice izvjesnim smatra da će biti na rok od 11 godina. Veličina izdanja ovisit će o potražnji investitora odnosno traženim prinosima, ali tajming se ponovno čini dobro pogođenim. Na tržišni sentiment u novije vrijeme pozitivno je utjecao prijedlog izdašnog plana za oporavak koji je nedavno iznijela Europska komisija (premda zasad kao prijedlog), a pored toga je za Hrvatsku zaredalo i nekoliko pozitivnih ocjena i procjena, među kojima i izvješće ECB-a o bankama s kojim se skori ulazak u ERM II čini korak bliže.
Među financijašima se očekuje da bi, sudeći prema tržišni kretanjima (padu prinosa) prinos trebao biti između 1,5 i dva posto, a neki analitičari vjeruju da bi se operacija mogla zaključiti čak i nešto ispod 1,5%. Dio upućenih smatra da bi u tom slučaju ministar mogao prihvatiti znatno veći iznos ponuda u odnosu na donju ciljanu veličinu zaduženja, koju diktira iznos uskoro dospijevajuće obveznice, a to je  1,25 milijardi dolara vrijedno izdanje iz 2010. koje na naplatu stiže za nešto više od mjesec dana (14. srpnja).
Dakle, uz povoljnu cijenu kroz to bi izdanje mogao povući i pola ili milijardu eura povrh iznosa potrebnog za refinanciranje starog duga. To bi pak omogućilo komforniju situaciju vezano uz raskorak proračunskih prihoda i rashoda koji su produbile protukrizne potpore gospodarstvu. Među ostalim, to bi bilo poželjno i zbog investicijskog potencijala mirovinskih fondova koji bi se tako mogao više usmjeriti na kapitalna ulaganja u gospodarstvo.
Ministar Marić je nakon nekoliko dobrih vijesti koje su prethodile ovoj operaciji, od potvrde investicijskog rejtinga od strane Fitcha do rezultata ECB-ove ocjene kvalitete aktive i otpornosti banaka na stres, dao naslutiti da je optimističan. “U sljedećih par dana nadam se da ćemo pred hrvatsku javnost doći s još nekim pozitivnim vijestima”, poručio je prekjučer.

You may also like

0 comments