Poruke iz HROTE-a
U novom sustavu poticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 30. lipnja ove godine, već je 71 postrojenje ukupne snage 25,5 MW. Pri tome se radi o postrojenjima koja su s HROTE-om sklopila ugovor o zajamčenoj otkupnoj cijeni (64 postrojenja) ili tržišnoj premiji (svega sedam postrojenja).
Od tog broja, najviše je sunčanih elektrana: 57, a njihova ukupna snaga iznosi 13,4 MW, pri čemu sva postrojenja imaju ugovore za zajamčenu otkupnu cijenu. Pet je elektrana na biomasu (ukupne snage 3,5 MW), pri čemu dvije imaju tržišne premije i tri zajamčene otkupne cijene, a isto toliko je elektrana na bioplin (ukupne snage 7,7 MW), pri čemu sve imaju tržišnu premiju. Konačno, tu su i četiri (male) hidroelektrane ukupne snage 0,92 MW koje sve imaju zajamčenu otkupnu cijenu.
U ‘starom’ sustavu poticaja, prema ‘feed in’ tarifama, prema podacima HROTE-a ukupno je 1358 postrojenja ukupne snage 1,04 GW. I tu je najviše sunčanih elektrana – čak 1229, no njihova ukupna snaga iznosi tek 53 MW. Po snazi u ‘feed in’ sustavu, dakako, prednjače vjetroelektrane kojih u tom sustavu ima 26, a njihova ukupna snaga doseže 717,8 MW.
Malih hidroelektrana u tom sustavu poticaja je 15, a ukupna snaga im je 6,4 MW. Elektrana na biomasu je 40 ukupne snage 91 MW, koliko ima i elektrana na bioplin, čija je pak ukupna snaga 44,9 MW. Tu je i šest plinskih visokučinkovitih kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 113,3 MW, a u sustavu je i jedna elektrana na plin iz pročistača otpadnih voda, ona u Zagrebu, a njezina je snaga 2,5 MW. Konačno, ‘feed in’ tarifu prima za sada jedina hrvatska geotermalna elektrana u pogonu, GTE Velika 1 snage 10 MW.
Uz sve to, poticaje prema ‘starom’ sustavu trebalo bi primati još devet postrojenja. S njihovim je investitorima HROTE sklopio ugovore o otkupu električne energije, no ona još nisu puštena u pogon. Riječ je o ukupno devet postrojenja ukupne snage 17,4 MW, pri čemu se najviše radi o elektranama na biomasu: sedam postrojenja ukupne snage 15,4 MW, a tu su i dvije elektrane na bioplin (jedna u Cerni i druga u Gunji) ukupne snage 2 MW.
Baš kao i što je uobičajeno u notornim reklamama za televizijsku prodaju: no, ni to još nije sve! Naime, već je nekoliko godina više postrojenja izašlo iz bilo kakvog sustava poticaja. Pri tome se u pravilu radi o vjetroelektranama koje su prve izgrađene i prve ušle u sustav poticaja i jednostavno je rok za poticanje istekao. Uz to, u međuvremenu je sve više postrojenja, uglavnom velikih sunčanih elektrana i vjetroelektrana izgrađeno i u pušteno pogon koje također nisu niti neće biti ni u kakvom sustavu poticaja, piše Energetika-net.
