Hrvatska ima najizrazitiji induastrijski pad u lipnju

Hrvatska se u lipnju svrstala među zemlje Europske unije s najizrazitijim mjesečnim padom industrijske proizvodnje, te s najnižim stopama rasta proizvodnje na godišnjoj razini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je u lipnju za 2,9 posto u odnosu na svibanj kada je porasla 2,7 posto, stoji u izvješću Eurostata. Time se nastavlja razdoblje snažnih oscilacija koje su Hrvatsku u veljači, travnju i svibnju svrstale među zemlje s najizrazitijim skokom proizvodnje, odnosno u siječnju među one s najvećim padom.

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju porasla 1,6 posto, nakon 4,4-postotnog skoka u prethodnom mjesecu. U skupini zemalja EU koje su u lipnju prema sezonski prilagođenim podacima zabilježile najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje izdvajaju se još Portugal i Irska, s padom proizvodnje za 2,1 odnosno 2,0 posto. Najveći mjesečni rast industrijske proizvodnje prema sezonski prilagođenim raspoloživim podacima zabilježen je u Danskoj, za 4,2 posto. Slijede Nizozemska i Slovačka, s rastom industrijske proizvodnje za 3,9 odnosno 1,4 posto.

Na godišnjoj je razini u lipnju među zemljama članicama EU prema raspoloživim, kalendarskim prilagođenim podacima daleko najveći rast proizvodnje, za čak 27,6 posto, zabilježila Irska. Slijedi Danska sa 7,6 posto, te Litva, sa 6,9 posto. Najveći godišnji pad industrijske proizvodnje zabilježila je Grčka, za 4,6 posto, a slijedi Estonija s 3,4 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja skliznula je u lipnju za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima oslabila 0,1 posto. Uteg je bila smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,2 posto, dok je proizvodnja energije porasla 1,5 posto. Pad proizvodnje ubrzao je u lipnju i u eurozoni, smanjivši se za 0,4 posto u odnosu na svibanj kada je proizvodnja pala 0,2 posto. Pritom je najviše smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za dva posto, i kapitalnih dobara, za 1,8 posto. Proizvodnja energije poskočila je 3,2 posto.

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja na razini EU uvećana 1,7 posto, nakon 2-postotnog rasta u svibnju. Rast je zabilježen u svim kategorijama proizvoda, a najveći u segmentu kapitalnih dobara, za 2,4 posto. U eurozoni je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u lipnju na godišnjoj razini uvećana 1,2 posto, nakon 1,6-postotnog rasta u svibnju. Najveći je rast zabilježen u kategoriji netrajnih potrošačkih roba, za 2,5 posto.

You may also like

0 comments