Hrvatska gospodarska kretanja iznad očekivanja, Z. Marić zadovoljan

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj tijekom 2016. godine bolja su od očekivanja i to je utjecalo na poboljšanu prognozu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a u odnosu na proljetnu, ocjenjuju u srijedu analitičari Europske komisije (EK).

Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognozirala rast od 1,8 posto. Za sljedeću godinu, Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. godine za 2,4 posto.

Boljoj prognozi za 2016. posebno je pridonio dinamičan rast u prvoj polovini godine, u kojoj je vidljiv nastavak pozitivnih kretanja u domaćoj potrošnji, investicijama i izvozu, a tu je i pozitivan efekt ulaska Hrvatske u Europsku uniju i snažan doprinos turizma, djelomice na krilima političkih zbivanja u konkurentskim zemljama, kažu u EK-u.

Očekuju da će se ti trendovi nastaviti i u drugoj polovini godine, posebno kad je riječ o investicijama, a pozitivna gibanja očekuju i na tržištu rada odnosno smanjenje nezaposlenosti kao rezultat pojačanog zapošljavanja, ali i demografskih kretanja. Što se tiče cijena, u Komisiji ističu da je na ukupnu krvnu sliku hrvatskog gospodarstva u prethodnom razdoblju utjecao pad cijena energenata, dok se u 2017. očekuje njihov oporavak.

Pozitivan doprinos EK očekuje i od nove Vlade, odnosno najavljenih reformi te politički stabilnijeg ambijenta od razdoblja prije formiranja kabineta premijera Plenkovića. Kao rizike za svoje prognoze, u EK-u kažu da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza, a tu je i zasad neizvjestan ishod pregovora o plaćama u javnom sektoru, kao i onaj vezan uz rješenje spora s bankama u vezi kredita u švicarskim francima.

S druge strane, nova Vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, ističu iz EK-a.

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio da je zadovoljan najnovijom procjenom Europske komisije o ovogodišnjem rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,6 posto te da računa da će iduće godine porezna reforma dati dodatni doprinos gospodarskom rastu.

Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognozirala rast od 1,8 posto.

“Ta procjena može nas zadovoljiti u smislu toga da je Europska komisija na tragu projekcija Vlade, koje smo napravili uz pretpostavku ‘no policy change’. Sigurno da mi računamo za iduću godinu, obzirom na poreznu reformu koju predlažemo, a nadamo se da će proći u Hrvatskom saboru i stupiti na snagu 1. siječnja 2017., na određeni dodatni doprinos gospodarskom rastu iduće godine”, kazao je Marić novinarima na marginama savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

Odgovarajući na upit o poreznoj reformi, Marić je najavio da danas na uži kabinet Vlade, odnosno sutra na sjednicu Vlade, ide cijeli paket poreznih izmjena koji sadrži 15 zakona. “Što se tiče ugostitelja, već sam nekoliko puta napominjao, dakle gleda se izdvojeno samo element PDV-a u ugostiteljstvu, a zanemaruju se ostali elementi. Govorimo zaista o poreznom rasterećenju, gdje praktički preko dvije milijarde kuna ostaje domaćem gospodarstvu i građanima prije svega. Dakle zanemaruje se element raspoloživog dohotka koji raste, jer je to u konačnici i potražnja za ugostiteljskim uslugama, a s druge strane neki elementi na strani ponude pojeftinjuju, od poreznog opterećenja u sustavu poreza na dobit, troškova komunalija i da ne nabrajam sve dalje”, rekao je ministar financija.

Na upit novinara može li Most zaustaviti poreznu reformu, kazao je kako misli da će se kroz usuglašavanje određenih detalja provesti ono što su zamislili. “Ne bi na taj način to govorio. Mi smo zajednička koalicijska vlada, prezentirali smo je cijeloj Vladi, Mostovim zastupnicima i čelništvu, kao i zastupnicima nacionalnih manjina, a u isto vrijeme mislim da ćemo i kroz razgovore koje vodimo proteklih dana, kroz usuglašavanje određenih detalja, bez ugroze porezne reforme, provesti ono što smo zamislili”, odgovorio je Marić.

Osvrnuvši se na izbor Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika i lošu reakciju burzi te moguće implikacije toga na cijenu zaduživanja Hrvatske, Marić je podsjetio da su burze loše reagirale zato što su dobrim dijelom, kao i u slučaju Brexita, kalkulirale obrnuti rezultat. “Kada se dogodi suprotno od onoga što ste računali, onda burze reagiraju dosta burno, ali nakon prvog obraćanja javnosti novog predsjednika Trumpa, već su vidljivi dosta stabilizirajući pomaci, od dalekoistočnih burzi, tako i europskih. Vidjet ćemo kako će odgovoriti u popodnevnim satima američke burze. Mi to pratimo, kao i kod svih globalnih događanja. Vi dobro znate, kad govorimo o aktivnom upravljanju javnim dugom, to su sigurno elementi koje uzimamo u obzir”, istaknuo je.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Opatiji, odgovarajući na pitanje što će se dogoditi ako Most odbije prihvatiti poreznu reformu, kako će poduzeti sve da dođe do konsezusa pri usvajanju porezne reforme. “Vlada će te zakone sutra usvojiti i predložiti u Saboru, gdje svi zastupnici i klubovi imaju mogućnost davanja amandmana. To je uobičajen proces u kojem se nastoje popraviti zakonski tekstovi, svatko iz svog kuta gledanja”, rekao je Plenković novinarima.

Prema pisanju medija, koji se pozivaju na neimenovane izvore iz Mosta, Most nije spreman podržati prijedlog porezne reforme koji je pripremilo Ministarstvo financija, već traži da se prijedlog značajno promjeni ili odgoditi za godinu dana.

Na pitanje o primjedbama na povećanje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu Plenković je ocijenio kako je to samo jedno pitanje kojem treba pristupiti na cjeloviti način. “Mi ćemo na užem kabinetu Vlade danas raspraviti tu temu. Očekujem koherentnost parlamentarne većine oko cjelovite reforme, a otvoreni smo za razgovor s partnerima, drugim zainteresiranim političkim akterima i javnošću da pronađemo rješenja koja će biti održiva i voditi računa da Hrvatska kao turistička zemlja nastavi s kvalitetnim rezultatima kao protekle godine”, kazao je.

Na pitanje o projekcijama Europske komisije (EK) o rastu BDP-a u ovoj godini za 2,6 posto, u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognoziran rast od 1,8 posto, Plenković je istaknuo kako je to ohrabrenje za sadašnji smjer, a EK je time potvrdila projekcije Vlade i Ministarstva financija.

Vlada će u sljedećoj godini inzistirati na gospodarskom rastu, razvoju, jačanju institucija, učinkovitijoj pravnoj državi i državnoj upravi kao servisu građana i poduzetnika, radit će na mjerama koje će privlačiti ulagače i osiguravati bolju poslovnu klimu, rekao je.

Na pitanje o tome hoće li izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a utjecati na trgovinske sporazume i suradnju Hrvatske s SAD-om Plenković je kazao da su Hrvatska, SAD i drugi partneri dio NATO saveza, da je SAD uvijek ključni globalni akter te da očekuje kvalitetnu suradnju na svim zajedničkim projektima, kao što se i dosad dobro surađivalo.

Govoreći o sastanku s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, Plenković je rekao da su otvorili niz tema relevantnih za županiju kao što je unapređenje infrastrukurnih projekata, cestovne infrastrukture, željeznice, strateškog projeka LNG terminala na Krku, te Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020., u čemu je Vlada spremna pomoći. Govorilo se i o pitanju Gorskog kotara, kao kraja koji zahtjeva posebne mjere, a Plenković je najavio novu reviziju indeksa razvijenosti.

Europska komisija očekuje da će gospodarstvo u 28 zemalja članica prosječno rasti po stopi od 1,8 posto, a u eurozoni 1,7 posto, a sljedeće godine očekuje blago usporavanje rasta na 1,6 posto u EU i 1,5 posto u eurozoni.

Najveći gospodarski rast iduće godine očekuje se u Rumunjskoj, od 5,2 posto, zatim u Irskoj i Malti, 4,1 posto te Slovačkoj i Švedskoj, za 3,4 posto. Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo rasti brže od europskog prosjeka, po stopi od 2,6 posto.

Grčka bi, prema projekcijama, i dalje jedina ostala u recesiji, s gospodarskim padom od 0,3 posto, a nešto bolje od nje su Portugal, koji očekuje rast od 0,9 posto i Italija, 0,7 posto.

Komisija predviđa za sljedeću godinu blago sporiji rast, uslijed globalne nesigurnosti i Brexita. “U svjetlu povećane globalne nesigurnosti, sada je još važnije nastaviti sa zdravom i opreznom makroekonomskom i proračunskom politikom. Istodobno, od vitalne je važnosti rješiti nejednakosti u našim društvima, tako da se nitko ne osjeća napuštenim”, izjavio je potpredsjednik Komisije, zadužen za euro Valdis Dombrovskis.

You may also like

0 comments