Analiza DZS-a
Zahvaljujući ponajviše rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,7 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 3,8 posto
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2024. realno porastao 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 16. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali nešto sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto. Prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 3,8 posto.
Hrvatska ostaje, četvrtu godinu zaredom, među najbrže rastućim gospodarstvima u Europi. Posljedično, razina realnog BDP-a bila bi gotovo 19% viša u usporedbi s krajem 2019. godine, dok bi BDP po stanovniku, mjeren prema paritetu kupovne moći, mogao doseći 78% prosjeka EU (+11 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2019.).
Na razini europodručja, gospodarski rast je na kraju prošle godine usporio na tromjesečnoj razini, s 0,4% u razdoblju srpanj-rujan na 0,1% u posljednjem tromjesečju u odnosu na prethodno. U odnosu na 2023. rast je iznosio skromnih 0,7%. Očekivano, države članice s više uslužno (turistički) orijentiranim gospodarstvom bilježe povoljniji rezultat (poput Cipra s rastom od 3,4%, Španjolske s 3,3% ili Portugala s 1,9% u 2024. u odnosu na godinu ranije), dok zemlje jezgre ili one s većim značajem industrije u gospodarstvu bilježe skromne gubitke ili blaži rast (Austrija -1,0%, Njemačka -0,2%, Nizozemska +0,9%, Francuska +1,1%).
U domaćem gospodarstvu analitičari RBA očekuju nastavak sličnog obrasca rasta kao i prošle godine premda nešto umjerenijom dinamikom (+2,9% u odnosu na 2024.). Osobna potrošnja je i dalje dobro podržana snažnim tržištem rada, koje karakterizira niska nezaposlenost, blagi, ali pozitivan rast zaposlenosti te nastavak solidnog rasta plaća. S druge strane, oporavak potražnje ključnih vanjskotrgovinskih partnera (europodručje) izrazito je neizvjestan, a barem za ovu godinu izgledi nisu optimistični. Kratkoročni negativni rizici za naš osnovni scenarij prvenstveno proizlaze iz globalnog geopolitičkog okruženja, nesigurnosti i nestabilnosti. Kao mala i otvorena ekonomija, Hrvatska je uvelike osjetljiva na prelijevanje utjecaja iz globalnog okruženja.
