Situacija po pitanju balastnih voda u Hrvatskoj je povoljna, a i dalje će se činiti sve kako bi se spriječilo moguće zagađenje mora i incident, rečeno je u ponedjeljak na Međunarodnoj konferenciji o upravljanju balastnim vodama.
Konferenciju, koja okuplja više od stotinu sudionika, organiziraju Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te Međunarodna pomorska organizacija Globallast.
Međunarodna konvencija o upravljanju i nadzoru brodskih balastnih voda i taloga usvojena je 2004. godine, s ciljem sprečavanja prijenosa živih vodenih organizama i patogena putem brodskih balastnih voda. Konvencija stupa na snagu u rujnu 2017.
Zamjenik ministra mora, prometa i infrastrukture Miro Škrgatić istaknuo je kako će Hrvatska učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se kroz nadzor i inspekciju spriječilo moguće zagađenje mora i incident.
Rekao je kako je stav njegova ministarstva da se težište kao i uvijek, a što je intencija i u svijetu, stavi na sigurnost. Naveo je i kako je situacija po pitanju balastnih voda u Hrvatskoj povoljna.
„Kod nas je po tom pitanju dobra i povoljna situacija zato jer kod nas brodovi u pravilu dolaze opterećeni. Tek kad se vraćaju na svom povratku u mediteranske vode oni praktički uzimaju balastne vode kojih se potom sukcesivno rješavaju. Mi nismo u redu onih zemalja prve linije koje su ugrožene, ali ćemo dati svoj doprinos da se ukupno stanje digne na višu razinu“, kazao je Škrgatić.
Kao najugroženije zemlje po pitanju balastnih voda istaknuo je zemlje afričkog i američkog kontinenta. Naglasio je da će se kroz novu legislativu, ali i prateće zakonske akte naša zemlja nastojati izjednačiti s vodećim pomorskim zemljama svijeta.
O Balmasu, projektu prekogranične suradnje obližnjih zemalja kako bi se napravio jedinstveni sustav balastnim vodama, govorila je predstavnica splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo Živana Ninčević.
U projektu je sudjelovalo šest zemalja i pet institucija, a uz ostale proučavalo se i pet hrvatskih luka: Rijeka, Pula, Šibenik, Split i Ploče.
„Rezultati su pokazali da je većina tih planktonskih organizama dosta ujednačena u svim promatranim zemljama, ali i da postoje invanzivne vrste, dakle vrste koje se brzo šire i ugrožavaju bioraznolikost. Većina tih vrsta prenosi se balastnim vodama, ali i strujanjem mora“, kazala je Ninčević.
(Agencije)
