[vc_row][vc_column width=”1/3″]Procjene o demografskim trendovima pokazuju da bi Hrvatska ubuduće mogla imati problema s deficitom radne snage i pritiscima na mirovinski sustav i proračun, pa suočavanje s negativnim demografskim kretanjima i strukturni problemi ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Prema projekcijama Europske komisije (EK) iz “Izvješća o starenju 2018.”, objavljenog krajem prošle godine, Hrvatska je svrstana među zemlje s naglašenim negativnim trendovima, pa je tako, navode analitičari RBA, do 2030. projiciran pad ukupne populacije na 3,9 milijuna, dok bi se do 2070. broj stanovnika mogao smanjiti na 3,4 milijuna.[/vc_column][/vc_row]
Osim depopulacije, zabrinjava kontinuirani pad udjela mladog stanovništva, na što upućuje i kontinuirani pad broja živorođenih, pa je tako projiciran pad udjela djece od 0 do 14 godina starosti s 14,6 posto u ukupnoj populaciji na 13,6 posto do 2030. te na 13,2 posto do 2070, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.
Pad udjela najproduktivnije populacije u dobi od 25 do 54 godina starosti se procjenjuje s 40,3 posto na 38,1 posto do 2030. te na 33,5 posto do 2070, dok je kod radne populacije, u dobi od 15 do 64 godine, projicirano smanjenje s udjela od 66 posto u ukupnoj populaciji u 2016. na 55,6 posto do 2070.
“Osjetan pad broja radno sposobnog stanovništva značajno će se odraziti na tržište rada”, ističu analitičari RBA.
Napominju kako izraženi procesi depopulacije i starenja stanovništva nužno donose smanjenje broja i udjela radno aktivnog stanovništva jer je priljev mladih generacija u radnu snagu sve manji, dok je istodobno odljev starijih generacija iz ekonomski aktivnog stanovništva sve veći.
“To će s jedne strane stvarati deficit radne snage, a s druge strane kreirati pritiske na mirovinski sustav i proračun”, ističu iz RBA.
To potvrđuju i projekcije EK, prema kojima će se udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji povećati do kraja projekcijskog razdoblja na razinu od 31,2 posto ili 11,8 postotnih bodova više u usporedbi s 2016.
Osim toga, očekuje se povećanje udjela stanovništva starijeg od 80 godina u ukupno radno sposobnom stanovništvu na razinu od 23,3 posto ili 15,8 postotnih bodova više nego u 2016.
“Proces demografskog starenja stanovništva, uz posljedični pad radno sposobnog stanovništva, ostaju utezi pozitivnim promjenama na tržištu rada”, ističu iz RBA.
Napominju i kako su još uvijek prisutne strukturne slabosti tržišta rada, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti.
K tomu Hrvatska je, kako navode, suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva. Odljev mladog stanovništva u radno aktivnoj dobi posljedica je, smatraju analitičari RBA, ne samo otvorenog tržišta rada na razini EU, gdje rastu potrebe za usko specijaliziranim visokoobrazovanim kadrovima, nego je i snažno pogurnut dugogodišnjom recesijom, tijekom koje su mahom izostali ključni strukturni zahvati u gospodarstvu.
“U slučaju nastavka navedenih trendova srednjoročno do dugoročno, takva kretanja za sobom nose niz negativnih posljedica te umanjuju potencijale rasta. Stoga suočavanje s negativnim demografskim kretanjima te projekcije nastavka depopulacijskih trendova, uz poznate strukturne probleme, ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika”, ističu iz RBA.
