Hrvatska će ponovno biti rekorder u duljini izlaska iz krize?

Analiza HGK
Većina relevantnih institucija već se izredala s prognozama posljedica pandemije koronavirusa na razinu gospodarske aktivnosti u pojedinim zemljama, a uglavnom im je zajedničko da se za Hrvatsku u osnovnom scenariju ove godine očekuje jači pad (oko 9%), a dogodine izraženija stopa rasta (prosjek procjena oko 6%) u odnosu na ostatak EU.

S obzirom na karakter šoka, u procjenama više nego inače do izražaja dolazi struktura ekonomije, pri čemu se trenutačno najčešće naglašava velika ovisnost Hrvatske o turizmu s ukupnim efektom od oko 20 posto BDP-a i izravnim oko 11 posto. To obilježje čini jednu od bitnih razlika strukture ekonomije u odnosu na skupinu deset zemalja EU iz srednje i istočne Europe (EU10) s kojima se obično uspoređujemo. No, velike su i razlike u udjelu robnog izvoza u BDP-u.

Na razini EU veći udjel djelatnosti smještaja i posluživanja hrane u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) od hrvatskih 6,6% imaju samo Cipar (7,2%) i Grčka (6,8%). Kod još nekoliko mediteranskih zemalja te Austrije taj je udjel veći od prosjeka EU (2,9 posto BDV-a), dok se u zemljama SIE on kreće od samo 1,3 u Poljskoj i 1,5 posto u Slovačkoj do nešto više od 2,5% u Sloveniji i Bugarskoj.

Referirajući se na podatke Europske komisije, u Hrvatskoj gospodarskoj komori ovih su dana dali i usporedni pregled važnosti robnog izvoza za pojedine ekonomije. Njegov značaj mjeren udjelom u BDP-u daleko je najveći u Slovačkoj u kojoj robni izvoz čini gotovo 82 posto te u Sloveniji i Mađarskoj s gotovo 67 odnosno 65 posto BDP-a. Nasuprot tome, u Hrvatskoj je njegov udjel na 23,8 posto BDP-a, a manji relativni značaj robnog izvoza imaju još samo četiri mediteranske zemlje EU.

Iako se u prognozama promatraju razne specifičnosti u smislu strukture gospodarstva, Hrvatska je u skupini onih za koje se ove godine očekuje jači pad jer gubitak prihoda od turizma neće moći nadoknaditi inozemnom potražnjom za njihovim robama, pa je i brzina oporavka snažno ovisna o oporavku turističkih putovanja na globalnoj razini, ističu u HGK-u.

S tim u vezi Europska komisija je u svojim prognozama Hrvatskoj dogodine predvidjela najveću stopu rasta, ali s obzirom na očekivani pad u ovoj godini, na kraju 2021. ćemo, prema prognozama EK, razinom BDP-a biti u najvećem zaostatku u odnosu na 2019. godinu. BDP bi nam u 2021. bio 2,3 posto niži u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, tek nešto manji zaostatak predviđa se Rumunjskoj (2,1 posto), dok se za ostale zemlje iz skupine EU10 računa da će im BDP biti u prosjeku samo 1,2 posto ispod razine 2019.

Kod nekih drugih pokazatelja, poput onih za tržište rada, slične usporedbe prema predviđanjima Komisije sugeriraju da bi s prvom godinom oporavka utjecaj pandemije u odnosu na stanje 2019. kod nas bio nešto manji od prosjeka za EU10. Naime, u te dvije godine u Hrvatskoj EK na kraju očekuje drugi najmanji rast stope nezaposlenosti (iako bi sa 7,4 posto ostali pri vrhu) te drugi najmanji pad stope zaposlenosti, što se dijelom pripisuje mjerama za očuvanje radnih mjesta.

Jednako tako, nakon ovogodišnjeg skoka i potom dogodine smanjenja deficita opće države (7,1 posto ove i 2,2 posto iduće godine), Hrvatska bi, prema EK, trebala imati jedan od manjih dvogodišnjih deficita (ukupno 9,3% BDP-a) u usporedbi desetorke iz regije SIE, u kojoj se u prosjeku očekuje manjak od 11,4 posto BDP-a, s tim da se u Rumunjskoj računa da će se u te dvije godine nakupiti manjka čak 20 posto BDP-a.

Posljedično bi i porast javnog duga u Hrvatskoj u tom razdoblju trebao biti manji od prosjeka EU10. Na kraju iduće godine predviđa se da će biti 10,2 postotna boda veći nego lani, dok se u ostatku te skupine zemalja procjenjuje da će se u prosjeku udjel javnog duga povećati za 11,2 postotna boda. No, u tome je i samo 5 postotnih bodova povećanja u Bugarskoj i 19,5 bodova povećanja u Rumunjskoj, ističu u HGK-u. Tako barem kažu prognoze koje ove godine karakterizira i više nepoznanica nego inače, piše Poslovni dnevnik

You may also like

0 comments