Novi hrvatski premijer Andrej Plenković boravi u dvodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini. Već u svojim prvim javnim istupima u svojstvu predsjednika Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako „BiH za Hrvatsku predstavlja vanjskopolitički prioritet“ i stoga ne iznenađuje što je za svoj prvi službeni posjet odabrao najviše političke dužnosnike i predstavnike vjerskih zajednica i kulturnih institucija u BiH.
S obzirom da je Republika Hrvatska jamstvo Daytona i zemlja čije državljanstvo ima značajan broj građana BiH ovaj je posjet prirodna odluka novog hrvatskog premijera, mišljenja je Ivan Brodić, novinar, politički analitičar i urednik portala Energypress.net, koji je za Bljesak.info prokomentirao Plenkovićev posjet Sarajevu, Kiseljaku i Mostaru.
Eurointegracije vode konačnoj pacifikaciji Balkana
”Ovaj posjet je značajan i tim više što Andrej Plenković dolazi s mjesta europarlamentarca živo zainteresiranog za nastavak proširenja EU. S punim povjerenjem u njemačku europsku politiku, Plenković vjeruje u eurointegracije kao konačnu pacifikaciju Balkana. Za unutrašnjopolitičke hrvatske prilike, BiH je važna, ne samo zbog 11. izborne jedinice (na kojoj glasuju i Hrvati iz BiH) nego iz zbog toga što bi ulaskom BiH u EU Hrvatska smanjila svoju odgovornost za vanjske granice EU. Naime, kilometarski bi Hrvatska bila odgovorna za manje graničnog područja. Ne treba zanemariti niti to što bi većina Hrvata onda živjela u jednoj zajednici“, ističe Brodić
Svoju naklonost europskom putu Bosne i Hercegovine, njezinoj funkcionalnosti i koheziji te zaštiti ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, Plenković je pokazao simboličnom porukom koju možemo iščitati iz činjenice kako je u BiH došao dan nakon održane prve sjednice nove hrvatske vlade.
Naš sugovornik u razgovoru za Bljesak.info smatra kako u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko politika koje streme punini konstitutivnosti Hrvata u BiH još od, kako kaže, neslavne propasti Hrvatske Republike Herceg Bosne.
”Prva je ova predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o pet distrikta, druga je ona koju zagovara većina članova HDZ-a sa stvaranjem trećeg teritorijalnog entiteta. Oba ova rješenja imaju svoje mane. Prvi u majorizaciji Hrvata u 4 od pet distrikta. Drugi u majorizaciji u ostala dva entiteta. Meni se čini kako je rješenje za to eksteritorijalni entitet koji bi u potpunosti zaštitio ravnopravnost Hrvata, kako u RS-u, tako i u FBiH. Upravo onako kako su to predlagali sarajevski intelektualci 90-ih godina prošlog stoljeća. Naposljetku, valja priznati kako hrvatska politika u tome može biti tek jamac, a aktivnu ulogu trebaju igrati hrvatske strukture u BiH. Jamac kažem, jer ne treba zaboraviti kako su većina Hrvata u BiH državljani Europske unije“, poručio je Brodić.
Specifični odnosi Hrvatske i BiH
Iako je Plenkovićeva zauzetost za BiH većinom prihvaćena s odobravanjem, bilo je i onih koji se protive, kako kažu, njegovoj politici i miješanju Hrvatske u unutarnja pitanja BiH.
”Hrvatska će se uvijek miješati u politiku BiH, to je realnost. Ona je supotpisnik Daytona, jamstvo cjelovitosti BiH i njezinog europskog puta. Ali i zemlja čiju putovnicu nosi velik dio Hrvata u BiH. To su doista specifični odnosi koji naše dvije zemlje čine iznimno povezanima“, napominje Brodić.
On se u našem razgovoru osvrnuo i na dosadašnji odnos Republike Hrvatske prema BiH. Smatra kako je u Republici Hrvatskoj nakon politike devedesetih, kada se Republika Hrvatska trudila biti dadilja pokušaju hrvatskog teritorijalnog entiteta, nastupio svojevrstan maćehinski odnos.
”Čini mi se kako je sazrjelo vrijeme da se Republika Hrvatska postavi kao predvodnik europske politike i jamstvo ravnopravnosti, a da se realna politika, s takvim uljuđenim europskim zaleđem, prepusti hrvatskim institucijama u BiH. Takav bi odnos snaga Hrvate mogao pretvoriti u proeuropsku avangardu BiH i jamčiti im snažnije prilike za opstanak u okruženju majorizacije dva veća konstitutivna naroda, kako sam već objasnio u ranijim pitanjima“, ističe Brodić u razgovoru za Bljesak.info.
Zaštita Hrvata na europski način
Naš sugovornik se na koncu razgovora osvrnuo i na povjerenje koje novi hrvatski premijer uživa u Republici Hrvatskoj. Primjećuje kako je mnogima u Hrvatskoj postalo jasno da im je na čelo Vlade došao političar koji je nakon bruxelleskog staža usredotočen na europsku politiku i proširenje EU prema Balkanu.
”U tome će imati podršku EU, ali i hrvatskih konzervativnih krugova. Došlo je vrijeme da se zaštite sunarodnjaci na europski, umjesto na intervencionstički način. U tom smislu, većina reakcija je izrazito pozitivna. No, to nije čudno, medeni mjesec Plenkovića i medija, iz cijelog niza razloga, mogao bi potrajati godinama. Prekinuti bi ga moglo tek nezadovoljstvo ekonomskim politikama. Zemlja je, naime, toliko zadužena da ekonomski etatistički populizmi neće dugo biti održivi, čak niti uz novac EU fondova. No, to nije tema“, zaključio je Brodić.
