Posebni izaslanik i koordinator američkog State Departmenta za energetiku Amos Hochstein poručio je Ukrajini da bi plin mogla nabavljati preko LNG terminala u Hrvatskoj, piše Večernji list.
Hochsteinova izjava – ovoga puta znakovito izrečena u intervjuu za ruske novine Sputnik – ponovno naglašava važnost koju SAD stavlja na suradnju s Hrvatskom i inzistiranje kako u područjima srednje i istočne Europe nema mjesta Rusiji i njezinu utjecaju. “Ukrajina nema terminal i ne vidim da bi se u dogledno vrijeme to moglo promijeniti. No radimo na tome da pomognemo Hrvatskoj i Grčkoj da izgrade plutajuće terminale. Preko oba bi se terminala, a posebno preko onoga na Krku, plinom mogla opskrbljivati Ukrajina tako da se postigne diversifikacija tržišta. To je važno”, kazao je Hochstein.
Terminali bi omogućili da se s globalnog tržišta ukapljenim plinom opskrbljuje dio Europe, uključujući Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Srbiju i Baltičke zemlje. Istodobno, američka veleposlanica u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes na svojem je Twitteru podijelila tekst GRI-ja (Global Risk Insight), publikacije koja analizira političke rizike, kojim se ponovno ističe važnost LNG terminala u Hrvatskoj kao energetskog središta koje, među ostalim, odvajanje od Rusije naglašava kao faktor nacionalne sigurnosti.
Prvi tanker s američkim LNG ili ukapljenim prirodnim plinom stigao je ovih dana u Portugal i time se otvorila nova ruta opskrbe Europe, navodi se. No problem s Portugalom, posebice za zemlje istočne i središnje Europe, koje su i dalje ovisne o ruskim energentima, jest taj da iz Portugala nema dostatne infrastrukture da bi se plin dalje transportirao.
Stoga ni izvoz iz SAD-a ne bi značajnije oslobodio mnoge države iz te regije problematične energetske ovisnosti te implikacija na tržište i nacionalnu sigurnost. No ta je prepreka ranije ovog mjeseca prevladana na sastanku SAD-a i EU.
Terminal na Krku, koji bi trebao biti izgrađen do 2018., postat će energetsko čvorište za zemlje istočne i srednje Europe.
LNG na Krku krucijalni je dio infrastrukture koja će – u kombinaciji s transportom sjever – jug – poslužiti kao izvor sigurnog plina baltičkim i balkanskim državama, Moldaviji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Austriji, Grčkoj, Turskoj i Ukrajini, piše Večernji list.
