Analiza Financial Timesa
Petnaestog kolovoza 1971. godine, predsjednik Richard Nixon prekinuo je epizodu serije Bonanza kako bi objavio “novu ekonomsku politiku” koja je uključivala uvođenje carina od 10% i suspenziju konvertibilnosti američkog dolara u zlato. Taj trenutak, poznat kao “Nixonov šok”, označio je kraj Bretton Woodsa i početak ere slobodno fluktuirajućih valuta. Više od pola stoljeća kasnije, svijet se suočava s novim potresom slične magnitude – “Trumpovim šokom”. Nedavne agresivne carinske mjere administracije Donalda Trumpa uzdrmale su financijska tržišta i pokrenule pitanja o budućnosti dolara kao svjetske rezervne valute.
Trumpova carinska ofenziva i reakcija tržišta
Početkom travnja 2025., Trumpova administracija objavila je uvođenje visokih carina, čiji obim i metodologija su šokirali čak i dio njihovih pristaša. Iako je nakon pobune na financijskim tržištima uslijedila djelomična 90-dnevna pauza, šteta je već bila učinjena. Američki dolar, koji tradicionalno jača u vremenima ekonomske neizvjesnosti, doživio je pad vrijednosti. Indeks DXY, koji mjeri snagu dolara u odnosu na košaricu glavnih valuta, pao je za 2,8% u jednom tjednu, dosegnuvši ukupni pad od 8,2% u 2025. godini. Ovaj pad posebno je izražen u odnosu na “sigurne” valute poput švicarskog franka i japanskog jena, kao i zlata.
Ova reakcija tržišta nije samo posljedica carina. Trumpova administracija pokazuje sve veću agresiju prema tradicionalnim saveznicima i ambivalentan stav prema hegemoniji dolara. Komentatori poput Marka Sobela iz OMFIF-a upozoravaju da je povjerenje u SAD kao pouzdanog partnera ključno za dominaciju dolara, a to povjerenje je ozbiljno narušeno. “Trgovinski rat je samo posljednji primjer prezira ove administracije prema ostatku svijeta”, ističe Sobel.
Dolarova dominacija: Neprikosnovena, ali ugrožena?
Američki dolar već gotovo stoljeće uživa status globalne rezervne valute. Prema podacima MMF-a, više od 57% svjetskih deviznih rezervi denominirano je u dolarima, dok 54% izvoznih faktura i 60% međunarodnih kredita i depozita koristi dolar. Oko polovice od preko 2 bilijuna USD u gotovini nalazi se izvan SAD-a, što svjedoči o univerzalnoj prihvaćenosti dolara. Ova dominacija donosi SAD-u “egzorbitantnu privilegiju” – mogućnost jeftinijeg zaduživanja i moć sankcioniranja drugih zemalja.
Međutim, Trumpova administracija smatra da troškovi ovog statusa nadmašuju koristi. Stephen Miran, predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika, tvrdi da snažan dolar šteti američkim izvoznicima, čineći njihove proizvode nekonkurentnima. Ovaj stav, zajedno s politikama koje slabe povjerenje u dolar, dovodi do spekulacija o mogućem kraju njegove dominacije. Gregory Peters iz PGIM Fixed Income dramatično tvrdi: “SAD je imao koristi od statusa rezervne valute 100 godina. Trebalo je manje od 100 dana da se to razbije.”
Mogu li alternative zamijeniti dolar?
Unatoč padu vrijednosti, većina analitičara smatra da dolarov status rezervne valute nije neposredno ugrožen, uglavnom zbog nedostatka održivih alternativa. Euro pati od fragmentiranosti EU, kineski renminbi ograničen je strogim kontrolama kapitala, a valute poput švicarskog franka ili jena premale su za globalnu ulogu. “Dolar je jedina košulja koja pristaje”, kaže Sobel, naglašavajući da nema ozbiljnih kandidata za zamjenu.
Ipak, dolar može izgubiti vrijednost čak i ako zadrži status rezervne valute. Goldman Sachs predviđa daljnji pad dolara do 1,20 USD za euro i 135 jena u sljedećih 12 mjeseci, što bi značilo dodatno slabljenje od 6%. Stephen Jen iz Eurizon SLJ Capitala procjenjuje da je dolar precjenjen za 19% i predviđa višegodišnju korekciju, posebno ako ekonomska kriza prisili Federalne rezerve na agresivno smanjenje kamatnih stopa.
Šire implikacije i nesigurna budućnost
Trumpove mjere izazvale su rasprave o temama koje su nekoć bile nezamislive, poput ugrožavanja neovisnosti Federalnih rezervi, uvođenja kapitalnih kontrola ili čak selektivnog neizvršavanja duga. Ajay Rajadhyaksha iz Barclaysa upozorava da se “šokantna pitanja” sada otvoreno postavljaju. Ova nesigurnost može dovesti do postupnog odljeva investitora, čak i ako administracija ublaži svoje politike.
Sarah Bianchi iz Evercore ISI naglašava da je problem dublji od carina – radi se o gubitku povjerenja u SAD. Kao što je Walter Wriston svojedobno rekao: “Kapital ide tamo gdje je dobrodošao i ostaje gdje je dobro tretiran.” Nakon gotovo stoljeća privlačenja globalnog kapitala, SAD se suočava s rizikom da izgubi tu poziciju. Trumpov šok možda neće srušiti dolarovu dominaciju, ali je ozbiljno uzdrmao temelje na kojima ona počiva, donosi Financial Times.
