Hoće li strateški partner ponovno biti shvaćen kao bankomat?

Neslužbena vijest, o kojoj je Novi list ovoga vikenda pisao, a Energypress.net pretpostavljao prije nekoliko tjedana, kaže kako je Europska komisija dostavila negativno mišljenje o ugovoru japanskog Marubenija i HEP-a oko gradnje i zajedničkog upravljanja budućom termoelektranom na ugljen Plomin C. Ako informacija postane službena, bit će to propast posljednje nade kako će makar jedna energetska investicija koju je dogovarala aktualna, sada već tehnička, vlada uspjeti. 

Komisija ne odobrava uvjete toga ugovora. što znači kako on do daljnjega, dok se ne usklade uvjeti sa europskom regulativom ne može biti potpisan.  Naime, prema nacrtu ugovora, HEP bi od Marubenija, koji će pokriti veći dio investicije u Plomin C, vrijedne milijardu eura, morao otkupljivati polovinu električne energije proizvedene u Plominu C, što je u suprotnosti s Trećim energetskim paketom EU-a, odnosno pravilima koja kažu da svim kupcima električne energije na tržištu treba biti omogućen slobodan izbor opskrbljivača. Kako monopol, koji je ova vlada željela osigurati HEP-u, prije IPO-a koji je neuspješno pripremljen te nije realiziran, nije u skladu s europskom regulativnom, ugovor je odbačen.

Ugovor HEP-a kao državne kompanije s Marubenijem kao strateškim partnerom smatra se državnom pomoći privatnoj tvrtki, što je praksa zabranjena u EU-u. Tehnički ministar gospodarstva je za Novi list ustvrdio kako se radi o normalnoj razmjeni mišljenja te kako će HEP svakako nastaviti kontakte s Marubenijem na izgradnji i upravljanju Plomina C. Nije ovo prvi puta kako aktualne, sad tehnička, vlast negira propast vlastitih energetskih projekata, prisjetimo se samo propasti istraživanja ugljikovodika u Jadranu, što zbog nesposobnosti rješavanja crte razgraničenja sa susjedima na moru, što zbog potpunog diletantizma u pripremi natječaja i odsustvu anticipacije tržišta nafte u kreiranju cijene istraživanja. Kako bilo, svjedočimo posljednjem propalom projektu i negaciji činjenica od strane tehničkog ministra, vjerojatno također posljednji puta.

No, to nije sve, nakon što je Europska komisija odbila osigurati monopol HEP-u na proizvod kojim bi trgovao prema drugim distributerima, postavlja se pitanje cijene IPO-a, koji bi sljedeća vlast trebala pripremiti ozbiljnije, ali i cijene ulaska strateškog partnera koji  bi mogao uslijediti nakon IPO-a te dati kompaniji snagu za značajniji ulazak na regionalno tržište. Nije nikakva tajna kako kompaniju “snimaju iz dva smjera, ruski veleposlanik Azimov je priznao kako postoji ruski interes, a na direktno pitanje, prije desetak dana, Karl Kraus, ravnatelj RWE Hrvatska, nije niti potvrdio niti demantirao kako bi se upravo u segmentu modernizacije htio uključiti u procese modernizacije u HEP-u kao strateški partner. Samo je najavio kako kompanija želi postati važniji igrač u regiji i kako za to ima sredstava.

Iako je na javnoj debati N1 televizije izostalo takvo obećanje  svake političke opcije  o rekonstrukciji HEP-a, struka, kako upravljačka, tako i elektrotehnička, smatra kako HEP što je moguće prije treba svjež kapital, pogotovo sada kada je u dobrom kreditnom rejtingu i u dobrim kišnim godinama. Također, struka je mišljenja kako HEP žudi za modernizacijom, kako u tradicionalnom poslovanju, tako i u poslovanju suradnje s građanstvom glede obnovljivih izvora energije.  S obzirom na odgovore u debati N1 televizije, ostaje nada kako politika i ovaj puta neće shvatiti mogućeg strateškog partnera tek kao bankomat za za pokrivanje gubitaka koje izazivaju nekompetentni štićenici politike.

You may also like

0 comments