Gosti specijalne izborne emisije N1 televizije u ponedjeljak navečer bili su Božo Petrov, Željko Reiner i Stjepan Mesić.
Kako diše Hrvatska nakon izborne noći? Tko je s kim razgovarao? Je li što dogovoreno i tko je bliže funkciji mandatara za sastav nove Vlade? To su samo neka od pitanja na koja odgovore daju večerašnji gosti. Gospodine Reiner, Domoljubna koalicija relativni je pobjednik izbora, ali mandata je ipak manje nego ste očekivali. Činjenica je da do funkcije mandatara ne možete bez MOST-a. Sinoć smo čuli pljesak i čestitku, što je donijelo jutro?
Reiner: Jutros je novi dan. Treba razmisliti i vidjeti kako na najbolji način postići konsenzus da se Hrvatska izvuče iz ove katastrofalne situacije u koju ju je dovela prošla Vlada. Zajedništvo je nešto što nam u ovom trenutku jako treba. Duboko sam uvjeren da će iduća vlada rovesti reforme koje je trebala provesti prošla.
Reiner o Prgometu: MI smo kolege jako dugo, zajedno smo bili i u ratuReiner: Koliko ja znam određeni razgovori su se vodili, postoje sličnosti između programa MOST-a i HDZ-a. Mi smo blizu grčkog scenarija i svakome je stalo da što je moguće prije postignemo neku stabilnu vladu i konačno krenemo s reformama. Nadam se da će se postići dogovori sa svima onima koji imaju zajedničku želju da hrvatskim građanima bude bolje.
Gospodine Petrov čestitke i odmah pitanje, cijeli dan ste razgovarali, barem između sebe. Što se promijenilo u odnosu na sinoć kada ste izjavili da ste spremni sa svima razgovarati i prihvatiti ruku onih koji prihvaćaju vaše prijedloge reformi?
Petrov: Mi smo već sinoć pozvali na zajedništvo. Građani su prihvatili da se reforme bitne za RH. Izuzetno nam je drago i hvala biračima što su to uspjeli nametnuti. Podvući ćemo crtu pod ovu pobjedu, spremni smo preuzeti odgovornost za vođenje države, izjavio je Drago Prgomet, je li točno da ste zatražili premijerski mandat?
Petrov: Mi taj dio nismo isključili iz razgovora jer mi možemo preuzeti odgovornost. Nas interesiraju samo promjene u RH. Što će se na kraju dogoditi to ćemo prepustiti daljnjim razgovorima.
Drago Prgomet je bio član HDZ-a, ali je otišao iz stranke u ne baš dobrim odnosima sa sadašnjim predsjednikom Tomislavom Karamarkom, može li to biti kočnica? Reiner: Ja to ne mislim. Ja Prgometa znam jako dugo, mi smo i kolege jako dugo, u istoj bolnici radimo, u ratu smo bili. On je imao svoje stavove zbog kojih je odlučio otići iz HDZ-a. Duboko sam uvjeren i da je njemu dobrobit građana na prvom mjestu kao i nama. Vraćam se na veliku sličnost elemenata naših programa.
Mirela Holy dala je jedan zanimljiv intervju s još zanimljivijom tezom: “Uvjerena sam kako nije bilo slučajno to što se gospodin Karamarko prije mjesec, mjesec i pol našao s gospodinom Petrovom”. Je li to istina?
Petrov: Naravno da nije. Mi nikada nismo ništa skrivali od građana, kao i što nećemo skrivati bilo kakve službene razgovore. Ja sam prije sedam mjeseci tražio sastanak s Karamarkom, isto tako najavio sam i sastanak s Milanovićem u vezi lokalne uprave. To je moja dužnost. Nije bilo nikakvih drugih sastanaka. Mi na takav način ne funkcioniramo.
Holy je rekla i da je “Most desna stranka i svjetonazorski bliska HDZ-u; gospodin Petrov je bio i u Hrastu, još rigidnijem od HDZ-a, tako da tu ne vidim prostor za Milanovića”. Kako to komentirate?
Petrov: Prvo bih volio objasniti svoj aktivizam u HRAST-u. Svi mogu vidjeti moju izjavu iz 2011. gdje sam rekao da sam se priklonio Hrastu jer sam bio protiv HDZ-a i SDP-a. Maknuo sam se kad su iznijeli svoj program. Ovo je velika pobjeda u Hrvatskoj.
Reiner: To je jedna neprimjerena izjava. Ni o političkim suparnicima ne valja govoriti ružno. U javnom govoru treba birati riječi, ne treba vrijeđati i ponižavati. Holy je valjda malo uzrujana jer nije uspjela.
Jedno je reforma javne uprave. Koliko ste slični po tom pitanju?
Reiner: Sve te reforme su ugrađene i u naš program. Možda je pristup malo drugačiji, ali sve se svodi na isto. HDZ koji nije više onaj stari HDZ nego jedan obnovljeni, puno otvoreniji, itekako je svjestan potreba reformi. Reforma javne uprave aposlutno i to ne na vulgarni način. Javnu upravu treba napraviti efikasnom i djelotvornom.
Vjerujete li da se može depolitizirati javna uprava?
Petrov: Naravno da može. Treba unaprijediti načine kontrole tog zapošljavanja. Zakoni čak nisu toliko loši koliko je loša kontrola. Izuzetno je bitno stimulirati rad. Danas možete samo destimulirati zbog nerada, ali ne možete dati stimulaciju. Ono što bih dodao vezano uz Holy, mi zaista nismo skloni posebno ni HDZ-u ni SDP-u. Mi se ne možemo s njima identificirati, nama je bitno tko se može prilagoditi promjenama koje mi tražimo.
Jeste li razgovarali s nekim iz SDP-a?
Petrov: Treba se razlikovati jedna neformalna izjava i službeni razgovori. Izraz želje za daljnjom suradnjom je nešto drugo. Po meni je to samo odraz političke kulture.
Mesić: Predsjednik daje mandat onome tko ima većinu u Saboru
U svakom slučaju lak zadatak neće imati ni predsjednica Republike koja mora odabrati mandatara za sastav nove Vlade. Neki su analitičari pak rekli da joj nije bilo lako jednostavno iz razloga što je ona i bila kandidat HDZ-a na predsjedničkim izborima. A sličnu je tešku odluku imao i bivši predsjednik Stjepan Mesić 2007. Gospodine Mesić, kako vam se čini ova kombinatorika i možemo li uspoređivati određivanje mandatara sa 2007. kada ste tri dana i uz dva kruga konzultacija donijeli odluku da premijer Sanader sastavi Vladu, imate li savjet današnjoj predsjednici?
Mesić: Svako vrijeme nosi svoje breme. Nijedna situacija nije identična onoj prije. Problem je otprilike isti. Predsjednik daje mandat i to je riješio Ustav. Imamo ustave koji kažu da predsjednik daje mandat onome tko ima većinu. Ako mandatar uspije sastaviti vladu ide na parlament, a ako ne onda ide netko drugi. Kod nas, po Ustavu, predsjednik daje mandat onom tko donese dokaz da ima većinu zastupnika u Saboru. Dok se do toga dođe to je završnica. Dotad predsjednica vrši konzultacije sa svim stranakama koje su ušle u parlament.
Neki kažu da se predsjednica svrstala na stranu HDZ-a. Što vi mislite o tome?
Mesić: Predsjednik je na tom mjestu upravo zato da provodi hrvatski Ustav i zakone i da bude čvrsta točka sistema. Prema tome, ono što naši građani očekuju je da se predsjednica drži Ustava, a to iz koje je stranake došla to se ne važi jer se predsjednik sam isključuje iz stranke.
U kampanji isticalo se i zatvaranje Ureda bivšeg predsjednika, niste se o tome oglasili, želite li sada?
Mesić: To su vam političke floskule da se zabavi javnost a to je uvijek moguće za vrijeme kampanje. Sva moja putovanja plaćaju oni koji su me pozvali tako da to građane ne košta ništa. Svaka država u kojima se predsjednik bira neposredn bivši predsjednik ima svoj ured i osoblje.
Jeste li se već čuli s predsjednicom, je li vas pozvala na razgovor?
Reiner: Nije. Sigurno čeka krajnje rezultate. Što se tiče ureda bivšeg predsjednika mi bismo ga ukinuli.
Petrov: I mi bismo ga ukinuli.
Imate li kadar za provedbu reformi koje tražite?
Petrov: Naravno da imamo kadar. Niz stručnjaka je radilo na našem programu. Mi pozivamo sve da doprinesu što kvalitetnijem programu.
Kako biste napravili zaokret u ekonomiji?
Petrov: Mi bi povećali izvoz, a smanjili uvoz. Nije postojao sistemski pristup tome. Ukoliko s to kvalitetno ne promijeni neće postojati ni veći rast, a samim time osuđeni smo na vrlo loš scenarij u budućnosti.
Reiner: Slažem se s Petrovom. Mi se inače često slažemo oko tih pitanja.
Mladi odlaze iz Hrvatske, kako se s time nositi?
Reiner: Mi na to ukazujemo dvije godine. Ukazivao sam na to da je to strašno. Mi moramo poticati obrtništvo, otvaranje radnih mjesta kako mladi ne bi odlazili iz Hrvatske jer će ti mladi ljudi voditi ovu zemlju za 10 do 15 godina. Mi moramo učiniti sve da iz zadržimo u Hrvatskoj. To je strašno.
Gospodine Petrov, kakvi su podaci iz vašeg kraja, odlaze li mladi i kako iz zadržati?
Petrov: Nažalost, odlaze iako ne u tolikoj mjeri kao što je slučaj u Slavoniji. Mjere koje može napraviti lokalna samouprava se ne mogu mjeriti onome što može napraviti država. Važna je pronatalitetna politika i zapošljavanje mladih. Potrebna je i decentralizacija.
Neki kažu da će se MOST raspasti jer su nekima drage fotelje?
Petrov: To su tužne želje i snovi. Mi smo izrazito homogeni jer želimo promjene, iako to otrcano zvuči. Ne vjerujem da će ikome pasti napamet u MOST da prokocka ovo što nam se pruža.
Ipak ste MOST nezavisnih lista, koliko su vam slični programi, ipak ste dosad djelovali na malim lokalnim jedinicama. Isticali ste sanaciju metkovskog proračuna i da biste isto učinili s državnim. Jasno je da se to ne može preslikati, zar ne?
Petrov: Ne znam da su bile baš takve riječi. Ne može se sistem lokalni preslikati na državnu razinu. Ali novac se treba tretirati kao novac građana, a ne osobni. Mi smo izdvojili reformu lokalnu uprave. Smatramo da se treba napraviti teritorijalni reustroj. Upravne službe i dužnosti možete svesti na volontersku razinu. Trebali bi se smanjiti troškovi i napraviti učinkovitiji rad svih lokalnih samouprava. Mi uvijek krećemo od sebe pa onda drugdje napraviti promjene.
Reiner: Ne vidim poseban razlog zašto se o ovoj temi ne bi moglo razgovarati. Nemaju smisla jedinice lokalne samouprave koje same sebe ne mogu izdržavati. Mora se oko takvih stvari postići konsenzus.
Kako bi pojednostavili administraciju za poduzetnike?
Reiner: To je još jedna točka u kojoj smo vrlo bliski. Sasvim sigurno Hrvatska se neće moći pomaknuti u smislu povećanja investicija ako ne pojednostavimo tu birokraciju. Hrvatska je zemlja u kojoj su neke stvari dovedene do apsurda. Zdrav razum kaže tko bi uložio ozbiljan novac kad ne znaju što će se dogoditi za mjesec dana, a kamoli za nekoliko godina. Porezni sustav također treba promijeniti.
Što s viškom zaposlenih u javnoj upravi?
Reiner: Pitanje je postoji li višak zaposlenih. Čini mi se da s tim podatkom manipulira. Pitanje je njihove raspoređenosti. Važna je efikasnost. Nije važno imamo li više ili manje ljudi nego jesu li oni pravi servis građanima i poduzetnicima.
Petrov: Naravno da je moderna tehnologija jedno od mogućih rješenja. Treba pojednostaviti i propise. To su zakoni stari desetljećima godina. Zadnjih 20 i nešto godina taj je sustav postao sve kompleksniji kao da se pokušava zaštiti od nekoga vani. Nakon prvih reformi treba se vidjeti koliko je moguće porezno rasteretiti i apsolutno bi trrebalo ići u tom smjeru. Poduzetnici pažljivo kalkuliraju s tim hoće li zaposliti još jednu osobu. Kad bi oni imali situaciju da moraju manje davati državi onda bi i više zapošljavali. Samim time će se i plaće dizati.
Kakav vam je stav o vanjskoj politici Hrvatske? Zbog izbjeglica smo se dotaknuli i suradnje s državama u okruženju. Prvi vam je čestitao Vučić?
Reiner: Nije bio baš prvi. Normalno je da se čestita u takvim prilikama. Nažalost, dosadašnja vlada nije imala nikavu vanjsku politiku. Prosječni građanin ne bi znao kakvu vanjsku politiku Hrvatska vodi. Premijer nije imao stav 24 sata prije o migrantskoj krizi i onda je 8 tisuća izbjeglica ušlo u Hrvatsku.
Petrov: Građani Hrvatske imaju dovoljno problema i onda se teško mogu baviti vanjskom politikom. Iako i to je bitno. Ne smijemo si dozvoliti disonantne tonove po pitanju vanjske politike. Bez obzira je li kampanja u tijeku. To ne radi nijedna uređena država u svijetu. Moramo imati jedinstvenu politiku i pomagati si međusobno.
Kada možemo očekivati da će završiti pregovori oko nove Vlade?
Reiner: Bojim se da me previše pitate. Sad su otvoreni neslužbeni razgvori, pa onda slijede službeni pregovori i tek onda predsjednica može odlučiti. Mi imamo večinu, ali treba vidjeti s kim ćemo se dogovoriti.
Petrov: Nadam se da će službeni razgovori početi ovog tjedna. Neće biti do nas koliko će oni trajati, vjerujem da bi mogli okončani u idućih 15 dana.
