Hoće li se danas prihvatiti grčki zahtijev?

Bruxelles – Ministri financija 19 članica eurozone sastat će se u posljepodne na izvanrednom sastanku kako bi razmotrili zahtjev Grčke za produljenje financiranja. Grčka je jučer od eurozone zatražila produljenje financiranja za šest mjeseci, ali uz drukčije uvjete od onih koji prate postojeći međunarodni program pomoći koji istječe 28. veljače.

U dokumentu koji je Reuters dobio na uvid, Grčka je obećala da će poštivati svoje financijske obveze prema svim vjerovnicima, priznajući postojeći program pomoći EU-a i MMF-a kao pravno obvezujući okvir, te se suzdržati od jednostranih poteza koji bi potkopali fiskalne ciljeve.  Ključni ustupak je pristanak da produljenje financiranja prate Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i MMF iako je Tsipras obećao da će prekinuti suradnju s inspektorima tih triju institucija, tzv. “trojkom”, optužujući ih da su nanijeli veliku gospodarsku i društvenu štetu Grčkoj. Šestomjesečno prijelazno razdoblje iskoristilo bi se za pregovore o dugoročnom sporazumu za gospodarski oporavak i rast koji bi uključivao nove mjere za ublažavanje duga, kako je euroskupina obećala 2012. Prema posljednjim najavama – više zemalja taj Grčki zahtjev neće prihvatiti.

U Irskoj se, primjerice, kako donosi DW, vrlo pozorno promatra grčku kampanju oko programa za otplatu dugova. Ali ne i s puno simpatija. I Irci naime imaju problema s golemim dugom. Dublin, kvart Grand Canal Dock. Ovdje cijene nekretnina rastu još brže nego u ostatku zemlje. Na mjestu gdje je nekoć vladalo sivilo, danas dominiraju inovativna arhitektura, luksuzni apartmani i restorani. U ovom živahnom kvartu nalazi se i studio rock-skupine U2, a tu su i europske centrale Facebooka i Googlea. Vidno blagostanje u “Silicon Docku” i stalni dotok investicija izgleda da potvrđuju ono što je nedavno objavio dnevni list “Irish Independent”: “Mi više nismo PIIGS.” Ova kratica koja neodoljivo podsjeća na “pig“ (engleski: svinja) nastala je prilikom nabrajanja prezaduženih europskih zemalja: Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska.

Irsku se doista ne može više tek tako uspoređivati s izmučenom Grčkom. „Trojka“, koju čine predstavnici Europske središnje banke (ESB), Europske komisije (EK) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i koja je nadzirala provođenje grčkih reformi, danas je u Irskoj samo jedno ružno sjećanje. Stopa nezaposlenosti je opala s rekordnih 15 na jedanaest posto. Iako je emigracija akutan problem na zapadu i jugu zemlje, broj iseljenika snažno opada – sinkrono s porastom nacionalne ekonomije. Irsku ipak još uvijek, kao i Grčku, muči težak, možda i pretežak teret: dugovi. Irska godišnje za podmirivanje dužničkih obveza izdvaja dva puta više nego što ulaže u svoju infrastrukturu. Sjećanja na svakidašnji život u kriznoj ekonomiji su još svježa, Irci vrlo dobro razumiju poteškoće Grka. U Dublinu su, baš kao i u Ateni, zbog programa sanacije, odnosno novih poreza i dadžbina, na ulice izašle tisuće demonstranata.

Od početka recesije Irska je sa svakim pogledom na Grčku popravljala raspoloženje. Grčka je Ircima bila podsjećanje da je sve moglo biti i puno gore. U irskim medijima postoji široki konsenzus oko toga da Grčka zaslužuje rasterećenje, ali vlada je izričito protiv dužničkih olakšica. Protekli tjedan je ministar financija Michael Noonan pred jednim parlamentarnim odborom izjavio da neće podržati otpis dugova a ni pokušaje izbacivanja Grčke iz euro-zone. Čini se da nova grčka vlada predlaže „nemoguće“ prijedloge s ciljem popunjavanja prijeteće financijske rupe, žali se Noonan. Noonan i nije sasvim u krivu, prosuđuje Allan Gregory u svom antikvarijatu u centru Dublina. Trgovina knjigama je tijekom recesije bila nesiguran posao, a i danas je takav – bez obzira na gospodarski uzlet. Jak euro „poskupio“ je uvoz rijetkih knjiga iz Velike Britanije i SAD-a. Pogrešno je, kaže Gregory, nuditi Grcima posebnu regulaciju, kada su vremena za ljude poput njega i dalje teška: „Ukoliko bi Europska unija iz bilo kojeg razloga odlučila Grcima popustiti, Irci bi bili jako ljuti.“

Seamas Coffey, profesor gospodarstva na Sveučilištu u Corku, dugo je vremena bio jedan od rijetkih koji su argumentirali da Irska, a i Grčka, nemaju pravo prebacivati odgovornost za vlastite greške na međunarodne organizacije. Odgovornost počinje kod kuće, smatra Coffey. Jedan od središnjih irskih problema je neodgovorna podjela kredita od strane banaka i nedovoljna regulacija financijskog tržišta. Problem nisu dugovi, koje Grčka ionako jedva da vraća, već „gospodarski sustav koji ne funkcionira“, tvrdi ovaj docent. „Grčkoj ne treba oprost dugova, nego kraj nesigurnosti, odnosno treba joj osjećaj sigurnosti, osjećaj koji upravo nastaje u Irskoj.“,

Tečaj eura u petak, kako donose Agencije, je treći dan zaredom oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, zbog većeg opreza trgovaca pred novi ključni sastanak predstavnika Grčke s ministrima financija eurozone. Tečaj eura oslabio je prema američkoj valuti 0,4 posto, skliznuvši na 1,1318 dolara, što je osjetno ispod u jučerašnjem trgovanju dosegnutih 1,1450 dolara. Tečaj eura u ovome se tjednu uglavnom držao raspona od 1,1300 do 1,1450 dolara, jer su sve oči sudionika globalnih tržišta i dalje uprte u pregovore Atene s partnerima u eurozoni. Program financijske pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) istječe 28. veljače, a grčki premijer Aleksis Cipras, koji je dobio izbore obećavajući da će odbaciti taj program zajmova, treba osigurati hitna financijska sredstva kako bi država od kraja ožujka mogla uredno podmirivati svoje obveze.

U četvrtak je Njemačka odbacila grčki prijedlog za šestomjesečno produljenje ugovora o zajmu s eurozonom, dan uoči novog sastanka ministra financija eurozone. Pozornost tržišta preusmjerena je sada ishodu novog sastanka. Zasad na tržištima prevladava oprezni optimizam, najvećim dijelom zbog argumenata da bi neuspjelo postizanje sporazuma bilo previše skupo za obje strane. To bi, po mišljenju analitičara, moglo dovesti do situacije u kojoj Grčka više ne bi mogla vraćati dugove i primorati ih na izlazak iz eurozone. “Tečaj eura nije jače oslabio iz razloga što ulagači i dalje imaju to optimistično stajalište da će sporazum biti sklopljen zato što moraju postići nekakav sporazum”, kazao je Adam Myers, valutni analitičar u banci Credit Agricole.

Euro bi mogao značajno oslabiti, i to za dva do tri centa na početku idućeg tjedna ako se ne pronađe nekakvo rješenje preko vikenda, napominje Myers.

You may also like

0 comments