Hoće li Njemačka i SAD prevladati nesuglasice?

Tema Sjeverni tok 2

Sjedinjene Države i Njemačka izrazili su u srijedu volju da ovog ljeta prevladaju nesuglasice u vezi plinovoda Sjeverni tok 2, te općenito u vezi Rusije, nakon konfliktnog mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Za prvog služenog posjeta Njemačkoj, američki državni tajnik Antony Blinken izrazio je uvjerenost da će dvije zemlje i dalje “zajednički nastupati u odnosu na bilo kakve opasne ili provocirajuće poteze Rusije”.

Kao primjer je spomenuo Ukrajinu, zatvaranje ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog te rusku kampanju širenja dezinformacija.

U vezi plinovoda Sjeverni tok 2, Blinken je izrazio protivljenje Sjedinjenih Država tom projektu, ali i izrazio nadu da će s Berlinom pronaći kompromisno rješenje.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas kazao je da će Njemačka nastojati da se pronađe kompromis najkasnije do kolovoza.

Plinovod Sjeverni tok povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora zaobilazeći Ukrajinu.

Konkretno, nada se napretku prije posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Washingtonu koji je predviđen za 15. srpnja. To će biti njezin prvi posjet SAD-u od stupanja na dužnost novog demokratskog predsjednika Joea Bidena u siječnju.

Cilj je da se najkasnije do kolovoza postigne dogovor. Američka administracija tada mora ponovno iznijeti Kongresu izvješće o tom plinovodu i sankcijama koje su s time povezane.

Njemački mediji spominju mogućnost kompromisa koji bi uključivao mehanizam za kompenzaciju Ukrajini. Glavna tranzitna zemlja za slanje ruskog plina u Europu, Ukrajina se boji da će zbog plinovoda Sjeverni tok 2 izgubiti novac, a strahuje i za svoju sigurnost.

Bidenova vlada odučila je potkraj svibnja da neće sankcionirati glavne sudionike projekta Sjeverni tok. Blinken će se tijekom poslijepodneva sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Njemačka vlada usvojila je u srijedu nacrt proračuna za 2022. godinu, s novim dugom od gotovo 100 milijardi eura za financiranje dodatnih covid-mjera, čime je ukupno zaduživanje povezano s pandemijom poraslo na 470 milijardi eura.
Time se planirano zaduženje u idućoj godini povećava za 18 milijardi eura, u usporedbi s dosadašnjim procjenama,

Kancelarka Angela Merkel i ministar financija Olaf Scholz provode od ožujka prošle godine neviđeni niz mjera potpore i poticaja kako bi ublažili utjecaj pandemije covida 19 na najveće europsko gospodarstvo.

U 2020. mjere su financirane rekordnim novim dugom od 130 milijardi eura, te 240 milijardi u 2021., na temelju odredbe koja u slučaju krize dopušta suspenziju ustavom propisane obaveze o zabrani zaduživanja.

Ustavna obaveza bit će suspendirana treću godinu zaredom kako bi omogućila 100 milijardi eura novog duga u 2022.

“Zaštitili smo zdravlje mnogih građana, poduprli tvrtke, zaštitili milijune radnih mjesta i spriječili ulazak Njemačke u spiralu koja bi je usmjerila silaznom putanjom”, rekao je Scholz novinarima.

Dodatna potrošnja trebala bi pomoći Njemačkoj da iz krize izađe snažna, istaknuo je ministar, dodavši da ima razloga za optimizam jer je gospodarstvo već raste.

Nacrt proračuna predviđa državna ulaganja u idućoj godini od 51,8 milijardi eura, što je za 7,5 milijardi manje nego u 2021.

Ustavna zabrana zaduživanja trebala bi prema Scholzovim srednjoročnim proračunskim planovima ponovo stupiti na snagu 2023. godine, a s njom i ograničenje deficitne proračunske potrošnje.

To bi značilo da će se Njemačka u 2023. moći zadužiti za samo 5,4 milijarde eura, te za 12 milijardi u 2024.

Planirana veća potrošnja znači da će javni dug iskazan udjelom u BDP-u ove godine porasti na 74,5 posto, s manje od 60 posto u 2019. Time će i dalje biti najniži u skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G7.

Zadnju riječ o srednjoročnom proračunu i planovima zaduživanja imat će ipak nova vlada, koja će preuzeti kormilo u Njemačkoj nakon izbora u 26. rujna, podsjeća Reuters.

You may also like

0 comments