Hoće li naposljetku distribucija plina postati tržišna?

Komentar Ivana Brodića
Prije nekoliko je dana objavljeno kako je državni operater HEP plin preuzeo plinsku mrežu u Bizovcu te kako je bivši RWE, a sada E.On, preuzeo cjeloviti paket vlasništva nad Plin-projektom iz Nove Gradiške i Moslavina Plin iz Kutine.

Time je E.On nastavio svoj projekt okrupnjavanja malih plinskih distributera koji je započeo prije nekoliko godina kupnjom Koprivnica plina, Koprivnica opskrbe i Montcogim plinare. Dobio je dodatnih 19 tisuća potrošača čime je postao treći po veličini u Hrvatskoj. Ranije su se okrupnjavanju priključili i HEP Plin koji je od PPD-a preuzeo opskrbu plinom u Vukovaru i GPZ, koji je preuzeo plinskog operatera iz Bjelovara.

Ova dinamika plinskog tržišta u Hrvatskoj je vrlo logična te se očekuje nastavak okrupnjavanja, koje će se zbog gospodarske krize koja ima svoje ishodište u zdravstvenoj krizi i krizi cijene nafte, za koju se cijena plina veže, ubrzati dodatno.

Cijene fosilnih goriva su pale, a cijena obnovljive energije nije pala, nije niti stvaranje umjetne potražnje još dalo dovoljno rezultata tako da će spajanje tvrtki, zbog smanjenja troškova poslovanja, postajati sve češće. Manje će se tvrtke spašavati prodajom vlastitih udjela jačima.

I prije krize nije bilo za očekivati kako bi više od 40 operatera bilo rentabilno, usporedivo s hrvatskim BDP-om i brojem korisnika plinskog sustava, gdje južno od Save i Kupe nemamo industrije koja bi uravnotežila sustav, imamo tek nekoliko plinskih kuhala i koju bolnicu.

Usporedive zemlje nemaju više od četiri plinska operatera, pa bi taj broj vjerojatno zadovoljio i hrvatsko tržište.

U Hrvatskoj postoji problem, a taj je što je većina tih operatera do sada bila u vlasništvu ili suvlasništvu lokalne samouprave te je tu postojao značajan kadrovski i potencijal za kupovinu glasova.

Zbog toga bi u Hrvatskoj moglo doći do otpora lokalne samouprave u okrupnjavanjima i privatizacijama, koji bi spomenuta kriza mogla anulirati.

Dodatni problem u kojem jedna tvrtka ima povlašten položaj na nekoliko razina, teško da će se riješiti u vrijeme krize i u dominantnom antitržišnom hrvatskom mentalitetu. Naime, HEP Plin je u vlasništvu države, a ona je ovdje i regulator i poduzimatelj što za tržišne uvjete nikada nije dobro. Operater sustava Plinacro, također je državna tvrtka.

Također, stara je priča kako Europska komisija nije zadovoljna time što je HEP vertikalno integrirana kompanija infrastrukture, proizvodnje i distribucije, a u njegovom je vlasništvu i operater distributivnog sustav (strujnog). Odsustvo volje za transformacijom HEP-a u modernu energetsku kompaniju ili više njih, isto tako treba tumačiti kadrovskim potencijalom i potencijalom kupovine glasova.

Ostaje za vidjeti hoće li kriza, i komotna situacija koju premijer Plenković ima u Saboru, proizvesti političku volju provođenje reforme HEP-a i privatizacija tržišnog dijela HEP-a.

You may also like

0 comments