U Hrvatskoj gospodarskoj komori pred velikim brojem zainteresiranih održano je danas javno predstavljanje i stručna rasprava o prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., za koju javna rasprava završava ovaj tjedan.
Robert Krklec, savjetnik u Upravi HEP Proizvodnje i predsjednik Udruženja energetike HGK rekao je da HEP podržava donošenje te strategije iako unutar sektora postoje razmišljanja da je prvo trebalo donijeti novu Energetsku strategiju a zatim Niskougljičnu. Kako bi se to ostvarilo potreban je stabilan i poticajan regulatorni okvir s čim svi investitorima imaju problem u zadnje vrijeme, rekao je, te dodao da ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja podržava OIE ima svoju cijenu. Krklec drži da su ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu doista razlog za optimizam i zapitao se je li si Hrvatska općenito postavila previsoke ciljeve, jer o njima treba pregovarati, a ne samo prepisati zadane EU brojke.
Ivo Čović iz Končar Elektroindustrije rekao je da je ta tvrtka spremna svojim inovacijama i proizvodima sudjelovati na tržištu, ali sve će ovisiti o stimulaciji koju će dati država i zato je upozorio da poticaje treba usmjeravati u razvoj industrije i proizvodnje, a ne u forsiranje uvoza.
Bojan Reščec iz Zajednice OIE pri HGK je kazao da je politička igra ‘toplo-hladno’ za investitore u te oblike energije uzdrmala povjerenje investitora ali da drži da su ciljevi koje spominje strategija za OIE osvarivi, jer su ti izvori postali ‘mainstream’ a troškovi su se smanjili.
Emanuel Kovačić iz INA-e je upozorio da će u budućnosti biti manje besplatnih ETS kvota i bit će skuplje te da Hrvatska između ostalog treba odrediti svoje ciljeve za primjenu biogoriva. Ljubomir Majdandžić je, govoreći u svoje ime, savjetovao da se poveže Niskougljična strategija sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, a da bi Hrvatska dostigla prosjek EU već sada bi trebala umjesto 50 MW u solaru imati 500 MW.
Ana Pavičić Kaselj, jedna od autorica Niskougljične studije, prigovorila je da prioriteti i mjere izgledaju kao da ih je pisala druga osoba i da mjere nisu dovoljno detaljno razrađene, dok su neki segmenti manje ambiciozni od već postojećih usvojenih planova, poput Trećeg NAP-a za energetsku učinkovitost.
Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatske je govorila o ogromnim potencijalima plina kao goriva u prometu te da bi trebalo napraviti punionice za brodove u većim lukama, a i INA bi sada nepridobiv plin mogla pročišćavati i prodavati na svojim pumpama.
