Hoće li doći do poskupljenja plina neovisno o LNG-u?

Ministar je kazao kako u ovom trenutku kućanstva u RH imaju plin po 20 posto nižoj cijenu u prosjeku od tržišne cijene plina
LNG terminal u Omišlju kapaciteta 2,6 milijardi kubnih metara plina godišnje, trebao bi stajati oko 265 milijuna eura, od toga će ga EU financirati sa 100 milijuna eura. Ali da bi taj posao kroz terminal bi godišnje trebalo proći najmanje 1,5 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Nakon dva kruga natječaja za zakup plina iz Omišlja zakupljena je jedva trećina od toga, samo 500 milijuna kubika.

Od toga je HEP morao zakupiti 400 milijuna, a INA je zakupila još 100 milijuna kubika. Zašto nema interesa, zato što je ukapljeni, LNG plin znatno skuplji od prirodnog, trenutno između 20 i 30 posto. Osim toga ako je LNG terminal neisplativ, a sa samo 500 milijuna kubika plina je trostruko neisplativ, Plinacro će morati povećati naknadu za transport plina, u Zakonu je za to već predviđena odredba, tzv. Tax LNG. Naravno,pogodite tko će opet platiti tu veću cijenu, naravno, kupci, dakle svi mi.

Dakle zasad je jedino izvjesno da nas s novim LNG terminalom čeka skuplji plin, a tu temu u RTL Direktu komentirao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je u početku upozorio kako iznesena računica ne stoji. “Krenimo od početka. Prva brojka koju ste iznijeli je ukupno ulaganje u LNG terminal, ono je na 234 milijuna eura. Ima li interesa osim HEP-a i INA-e, ima. Na konferenciji za novinare sam iznio podatak da smo u posljednjim danima tog istog zakupa dobili pismo namjere dvije mađarske tvrtke. Očekujemo ulazak u izravne pregovore s mađarskom stranom, zainteresirani su za zakup kapciteta na razini LNG-a na Krku i u tom kontekstu zainteresirani su za vlasničku strukturu. Taj zakum bi išao do jednog BCM-a, 1 milijardu kubnih metara.

Ne želimo da naš projekt ovisi o mađarskoj strani, činjenica da je proglašen strateškim projektom Republike Hrvatske. Diverzifikacija dobavnih pravaca je nešto što košta, no ne možemo pretpostaviti da će cijena plina iz LNG terminala biti 20 do 30 posto biti skuplja od cijene LNG plina”, kazao je Ćorić.

Na opasku da će do toga doći ako ne bude prometa te da će doći do plaćanja naknade za transport, Ćorić istiće kako se ne radi o naknadi Plinacroa. “U naknadi open season koji je Plinacro otvorio jasno je navedena fiksna naknada jer u tom kontekstu do te cijene neće rasti. Postoji naknada sigurnost dobave, na nju se referiraju i to ima veze s funkcioniranjem LNG-a.

To je naknada za sigurnost dobave kao takva, kao dijelić ukupne cijene plina, pretpostavlja razliku između zakupa kapciteta koji 2021. godine u određenom trenutku postoji i razine od 1,5 BCM-a. Ta razina nije donja razina isplativosti LNG terminala to je komercijalna razina, stopa povrata koja se u ovom računu uzimala u obzir kako bi investitori u ovaj terminal imali razumnu stopu povrata. Želim naglastiti činjenicu da cijena LNG plina ovisi o pregovorima s potencijalnim dobavljačima LNG plina, a u te pregovore ćemo ući”, kazao je ministar.

Ćorić je komentirao i temu Zelene knjige prema kojoj je Hrvatska orijentirana prema obnovljivim izvorima energije. “Naša orijentacija na obnovljive izvore energije sukladan je našim kapcitetzima i resursima. Govorimo o vodnom i resursu vjetra. Što se tiče plina, prema jednom od scenarija, a to je scenarij naše ubrzane energetske tranzicije, dolazi do smanjenja korištenja plina.

I to do 2050. Prema drugom to smanjenje je neznato. Želim reći da je Hrvatska 40 posto potreba namirila iz vlastite proizvodnje, ona iz godinu u godinu pada 8 posto. Imajući to na umu Hrvatska postoaje ovisnija o uvoz plina. Upravo zbog te činjenice, kao i činjenice da je diverzifikacija energetskih pravaca u interesu EU, mi smo ušli u projekt”, kazao je ministar.

Na pitanje je li se razmišljalo o plinskoj termoelektrani , ministar tvrdi kako je to jedno od potencijalnih rješenja povećanja konzuma. “Povećanje konzuma nose i veći industrijski objekti i u tom kontekstu na tome treba raditi. Što se tiče cijevi za Dalmaciju morate imati na umu da je dio tzv. IAP-a i u kontekstu nimalo nije nebitna. Želim naglasiti je činjenica da se LNG na otoku Krku ne može i ne smije promatrati kao uzaludan projekt kao što neki žele imputirati, posebnice oni koji su protiv projekta. Oni koji su protiv njega uz pretpostavku smanjenja proizvodnih kapciteta Hrvatske usmjeravaju Hrvatsku na punu plinsku ovisnost”, kazao je te dodao da je interes građana Hrvatske da imaju plin u svakom trenutku.

Na pitanje hoće li doći do poskupljenja plina, ministar je kazao kako u ovom trenutku kućanstva u RH imaju plin po 20 posto nižoj cijenu u prosjeku od tržišne cijene plina. “U posljednjih godinu dana, unatoč promijenama zakona na tržištu plina, učinili smo taj dio nefleksibilnim, no nakon ove plinske sezone ukoliko ne dođe do korekcije cijene plina na tržištu doći će do korekcije cijene plina neovisno o LNG-u”, kazao je Ćorić za RTL.

You may also like

0 comments