[vc_row][vc_column width=”1/3″]Danska želi do 2030. osigurati 50% svoje potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije i postati nezavisna od fosilnih goriva do 2050. godine. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]U skladu s time, Europska komisija je prema pravilima EU-a o državnim potporama odobrila tri načina potpore proizvodnji električne energije iz vjetra i Sunca u Danskoj za 2018. i 2019. godinu. Prva mjera pomoći je natječaj za sunčane elektrane i vjetroelektrane na kopnu i moru s proračunom od 112 milijuna EUR. [/vc_column][/vc_row]
Korisnici potpore bit će odabrani kroz dva natječaja u 2018. i 2019. godini. Odabrani će nuditi svoju električnu energiju na tržištu i dobivati poticaje u obliku premija na tržišnu cijenu (nadoplatu). Druga mjera je sustav poticaja za projekte testiranja i demonstracije proizvodnje energije iz vjetra na kopnu izvan dvaju nacionalnih centara za testiranje velikih vjetroturbina s očekivanim proračunom od 27 mil. EUR. Posljednja mjera je prijelazni plan poticaja za vjetroelektrane na kopnu s proračunom od pet mil. EUR.
Poticaji će biti odobreni za razdoblje od 20 godina od vremena priključenja na elektroenergetsku mrežu, a bit će financirani iz državnog proračuna. Komisija je zaključila da će mjere pomoći Danskoj povećati udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, u skladu s ciljevima zaštite okoliša EU-a, dok bi se svake nepravilnosti tržišnog natjecanja uzrokovane državnom potporom svele na minimum, objavila je Komisija.
[quote_box name=””]
Kineske investicije državnih i privatnih tvrtki u vjetroelektrane snažno rastu, a samo u Europi približile su se iznosu od sedam milijardi USD, pokazuju podaci američkog Instituta za ekonomiju energetike i financijske analize (IEEFA).
Te su kompanije u periodu od 2011. do 2017. u vjetroelektrane u Europi uložile 6,8 milijardi USD, dok im je drugo najveće tržište Australija u koju je pristiglo 5,1 milijarda investicija. Prema tom izvještaju kineski državni proizvođači energije kupili su velike vjetroenergetske projekte u devet europskih zemalja s namjerom da diversificiraju vanjski portfolio projekata i steknu iskustvo u offshore tehnologijama. Treće zemlje u kojima Kina investira su Pakistan (1,9 milijardi USD), Malezija (0.7 mlrd. USD), Turska (0.6 mlrd. USD), Indija (0,4 mlrd. USD) i Vijetnam (0,4 mlrd. USD), a ostatak investicija išao je u zemlje panazijskog pojasa. Ukupno 2017. kineske investicije u velike projekte u trećim zemljama porasle su na 44 mlrd. USD s 32 milijarde USD 2016., čime je Kina definitivno postala najveći pojedinačni investitor u tu vrstu energetskih projekata. [/quote_box]
