Veće ostvarene i očekivane stope rasta BDP-a i smanjenje proračunskog manjka smanjili su i rizike za hrvatsko gospodarstvo, no visoka razina javnog, a posebno inozemnog duga i dalje zemlju čini ranjivom u uvjetima moguće promjene uvjeta financiranja, ocjenjuje se u prvom broju nove publikacije Hrvatske narodne banke (HNB) “Makroprudencijalna dijagnostika”.
Riječ je o publikaciji u kojoj se “dijagnostika” rizika temelji na ocjeni makroekonomskih i financijskih odnosa i kretanja koji mogu rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti, a posebno se obrađuju rizici za financijski sektor, nefinancijska poduzeća i kućanstva.
Tako se kao strukturne slabosti financijskog sektora navode u prvom redu visok stupanj euroizacije i valutno induciranoga kreditnog rizika, uz napomenu da i rizici vezani uz kratkoročna kretanja na međunarodnim financijskim tržištima mogu biti značajni, “između ostalog i zbog duljeg razdoblja iznimno blagih uvjeta financiranja koji povećavaju vjerojatnost da će tržišni sudionici prekomjerno preuzimati rizik”.
No, ističe se, bankovni je sustav stabilan i visoko kapitaliziran, a rast domaćih izvora financiranja u bilancama banaka potpomognut provedenim razduživanjem prema maticama smanjio je sistemske rizike povezane s prekograničnim financiranjem.
Za ranjivosti sektora nefinancijskih poduzeća i kućanstava u HNB-u ocjenjuju da se smanjuju, uslijed nastavka njihovog razduživanja, ali i dobrih ostvarenih ili očekivanih poslovnih rezultata poduzeća od 2014. do 2016. te rasta raspoloživog dohotka kućanstava zbog rasta plaća i zaposlenosti te porasta likvidne financijske imovine, poglavito depozita kućanstava. Pritom u središnjoj banci očekuju nastavak pozitivnih trendova u oba sektora.
Kao značajniji potencijalni okidač za materijalizaciju rizika za financijsku stabilnost u HNB-u izdvajaju moguće pogoršanje uvjeta financiranja na međunarodnim tržištima, koje bi se prelilo na porast troškova financiranja domaćih sektora, bilo zbog rasta premije rizika države ili zbog rasta referentnih stopa. Pritom kao rizik s potencijalno negativnijim posljedicama navode mogućnost jačanja nesklonosti investitora riziku, jer bi se značajan rast premije za rizik države prelio na više kamatne stope za sve sektore, ali i na planirano ostvarenje proračunskih prihoda, odnosno povećanje deficita i javnog duga.
Problematika kamatnog rizika – prevladavaju varijabilne kamatne stope
Poseban dio prvog broja publikacije je analitički prilog o problematici kamatnog rizika, odnosno osvrt na rezultate ankete o kamatnim stopama, koju je HNB proveo sredinom 2016. godine, a prema kojoj se kućanstva i nefinancijska poduzeća najvećim dijelom financiraju uz varijabilnu kamatnu stopu.
Krajem ožujka 2016. godine, naime, 81 posto svih kredita poduzećima bilo je odobreno uz promjenjivu kamatnu stopu, dok je taj udio u kućanstvima 67 posto. Pritom su kao parametar uz čije se kretanje vezuje promjena kamatnih stopa podjednako zastupljeni EURIBOR (43 posto kredita) i NRS, odnosno nacionalna referentna stopa (47 posto).
NRS dominira kod kunskog kreditiranja kućanstava (71 posto), dok je 57 posto eurskih kredita vezano uz EURIBOR. Kreditiranje poduzeća se, pak, pretežno vezuje uz EURIBOR (45 posto), a NRS se ovdje kao varijabilni parametar pojavljuje u tek 5 posto kredita. Iz HNB-a uz to napominju i da je gotovo 36 posto kredita poduzećima s promjenjivom kamatnom stopom vezano uz neki drugi parametar, u čemu značajan udio imaju krediti odobreni uz tzv. administrativnu kamatnu stopu, odnosno onu koja je određena i mijenja se odlukom banke.
Uz fiksnu je kamatu, pak, početkom 2016. bilo 19 posto kredita odobrenih poduzećima i 33 posto kredita kućanstvima, i to gotovo svi s kamatnom stopom koja je nepromjenjiva cijelo vrijeme otplate.
U analizi kamatnog rizika iz HNB-a, uz ostalo, podsjećaju kako se parametri za izračun promjenjivih kamatnih stopa, a posebice EURIBOR, trenutno nalaze na povijesno niskim razinama, odnosno da je njihov rast u idućem razdoblju vjerojatan te stoga predstavlja važan izvor rizika za potrošače, jer bi se njihov rast relativno brzo prelio u rast aktivnih kamatnih stopa, odnosno veće iznose otplate.
NRS je, pak, podsjećaju, stopa koja se formira na domaćem tržištu, primarno je pod utjecajem troška financiranja nekoliko najvećih domaćih banaka “te se može očekivati da bi ona vjerojatno sporije reagirala”.
No, “kamatni je rizik posebno važan ako nastupi istodobno s nekim drugim makroekonomskim šokom, npr. deprecijacijom domaće valute i/ili slabljenjem domaćega gospodarstva, što se negativno odražava na dohotke kućanstava), a o čemu svjedoči i nedavno iskustvo s kreditima vezanima uz švicarski franak”, zaključuju iz HNB-a .
(Agencije)
