Hinšt: Lijeva i desna javnost ponovno nalaze način kako izbjeći reforme

Tjedan otvaramo podsjetnikom na prošli, u kojem se održala prva sjednica vlade, smjena jednog ministra, prilične kontroverze u drugom resoru i napadi na premijera Oreškovića što se ne ponaša kao političar. Za komentar smo zamolili Danijela Hinšta iz Centra za javne politike i ekonomske analize. 

Svjedoci smo napada na premijera Oreškovića iz redova SDSS-a s argumentom kako se premijer ne ponaša kao političar. Možete li nam to komentirati?

“U trenutku kada je Tihomir Orešković dobio mandat za sastavljanje Vlade i k tome još povjerenje parlamentarne većine, premijer se počeo baviti politikom. Time je dobio i politički legitimitet koji se često dovodi u pitanje iz nejasnih razloga. Nažalost, često se sa sumnjom gleda na hrabre osobe – stvaratelje vrijednosti i kapitaliste kada iz poslovnog sektora ulaze u politiku. Odmah se počne govoriti o nekakvom „neoliberalizmu“ i „korporativizmu“, o dominaciji ekonomskih pitanja nad „političkim“ i svjetonazorskim“ i sl. Sve je to posljedica socijalističkog diskriminativnog mentaliteta koji izrazito mnogo košta zakašnjelu hrvatsku tranziciju. Reforme se baš mogu i najbolje provesti ako se u javni menadžment uvedu načela privatnog menadžmenta (tzv. novi javni menadžment). Također, premijer nam dolazi iz potpuno drugačijeg kulturnog konteksta koji plaši ljubitelje balkanskih totalitarizama. Barem djelomični prijenos kanadskih dominantno protestantskih vrijednosti bi nam izrazito pomogao u društvenom i političkom oporavku, odnosno završetku tranzicije prema liberalnoj demokraciji, tržišnom gospodarstvu i građanskom društvu gdje se ljudska prava, a pogotovo manjine zaista poštuju (bez pozitivne diskriminacije).”

Kako bi se, prema vašem mišljenju trebale odvijati reforme?

“Manjak kapaciteta treba se nadoknađivati prije svega kroz bolje interne preraspodjele, odnosno internu fleksibilnost. Činjenica jest da na određenim bitnim funkcijama nedostaje kapaciteta. Zato je potrebno redefiniranje administrativnih funkcija i postavljanje prioriteta koji bi u konačnici imali koristi od internih preraspodjela – EU poslovi, lov na administrativne prepreke ( burden hunting  kao u Danskoj) i regulatorna reforma, digitalizacija svih procesa, poticanje tržišnog natjecanja, savjetovanja s poslovnom zajednicom, poticanje niza drugih strukturnih reformi, EU fondovi i sl. Na takvim poslovima treba raditi više ljudi. Istovremeno treba smanjivati kapacitete tamo gdje postoje viškovi ili tamo gdje država ne bi uopće trebala imati ulogu. Previše je administrativnih zahtjeva, procedura i papirologije, što na kraju guši poduzetničke i tržišne slobode, koje su temelj gospodarskog ustroja, ako gledamo čl. 49 Ustava. S druge strane, ukoliko je potrebno, može se računati i na svježi priljev novih ljudi s modernim pogledima na tržišno gospodarstvo, ali uz uvjet neto smanjenja ukupnog broja zaposlenih i smanjenja mase plaća. Dakle, nova zapošljavanja uz načelo  1 in – 2 out.”

Na prvoj sjednici vlade ministar financija je rekao kako će se smanjivati porezna presija te je najavio kako još neko vrijeme neće biti poreza na nekretnine. Kako to korespondira s najavama i što mislite o tome?

“Činjenica jest da Hrvatska nema pripremljene administrativne uvjete za uvođenje poreza na nekretnine. Ideja poreza na nekretnine može se eventualno opravdati kompenzacijskim razlogom – zamjena za još već porezno rasterećenje tamo gdje ono najviše koči gospodarski rast (primjerice, zamjena za rezanje socijalnih doprinosa). Ipak, u načelu je daleko najbolje odustati od novih poreza kako bi se zaštitila sloboda poreznih obveznika. Rješenja su na rashodovnoj strani, ne samo središnje države, nego i regionalne i lokalne uprave.”

Podigla se prilična bura glede suspenzije povjerenstva za neprofitne medije. Dio javnosti prilično je bijesan na ministra kulture glede toga, ali i u svezi s nekim njegovim izjavama kako velik dio takvih medija mora na tržište. Možete li to komentirati?

“Lijeva i desna javnost su ponovno pronašle načine da skrenu pozornost s bitnim reformskih tema o kojima ovisi fiskalna budućnost Hrvatske. Osim javne radio-televizije, i „lijevi“ ili „desni“ mediji trebaju biti dio tržišnog ambijenta. Nije jasno kakav to sustav „bodovanja“ služi kao osnova za subvencioniranje pojedinih medija”, zaljučio je Hinšt.

0 comments