Hinšt: Proračun zaokreta jasna je poruka konsolidacije javnih rashoda

Povodom današnje prezentacije dolazećeg proračuna pod nazivom Proračun zaokreta, u zagrebačkom hotelu Esplanada, gdje su ministar financija Zdravko Marić i premijer Tihomir Orešković predstavili tendencije proračuna sa 3 posto deficita i sa kresanjem rashodovne strane proračuna za 2.5 milijardi kuna, za komentar smo upitali Danijela Hinšta iz Centra za javne politike i ekonomske analize. 

Nadajmo se da ćemo konačno u 2016. doživjeti proračun preokreta. Rashodovne uštede prema najavama neće biti drastične, premda bi trebale biti, rekao je Hinšt i dodao kako je važno poslati jasnu poruku konsolidacije javnih rashoda.

“Pretpostavlja se da su glavne kategorije za rashodovne uštede na javnim plaćama, materijalnim troškovima i subvencijama. Potrebno je definirati precizniji plan gdje će se točno rezati rashodi u navedenim kategorijama. U sustavu javnih plaća treba smanjivati i ograničavati ukupnu masu, ali unutar toga definirati kompetitivni sustav varijabilnih plaća, ovisno o učinku i provedbi prije svega regulatorne reforme poslovne klime i same javne uprave. Javni sektor treba se racionalizirati na prihvatljiviju razinu i treba dobro redefinirati koja je adekvatna uloga države, a što je suvišno i opterećujuće za porezne obveznike”, rekao je Hinšt.

Što prvo trreba rezati?

“Ima lijenih i bahatih službenika koji koče poslovnu i investicijsku klimu. To treba otvoreno reći! Istovremeno, treba nagraditi kvalitetu i to nauštrb ovih prvih. To je reformski imperativ! Materijalni rashodi bi se mogli smanjivati kroz debirokratizaciju i digitalizaciju koju se mora kontrolirati sa samog vrha Vlade. Subvencije treba rezati jer su uglavnom sektorske, anti-kompetitivne i njihov udio u BDP-u je među najvišima u EU. Poljoprivreda se treba orijentirati prema tržištu. Hrvatske željeznice ne mogu više biti hiperovisnička kompanija, bez privatizacijske perspektive. Također, veliki fiskalni potencijal leži u rezanju povlaštenih mirovina raznih skupina, dok se starosne mirovine ne bi smjele dirati. Zaziva se i smanjivanje doprinosa, što je zasad manje realno. Uglavnom, vidjet će se kako će nadležna ministarstva definirati svoje snižene proračunske stavke, što će dodati konkretnije odgovore”, objasnio je Hinšt.

Najavljen je udio deficita u BDP-u od oko 3% u 2016. i udio javnog duga do 80 posto BDP-a do kraja mandata. Je li to realno ostvatrivo?

“Jest, ali samo uz jake rashodovne rezove. Umjerenija forma konsolidacije vjerojatno neće biti dovoljna za takve ambicije. Moguće je  povećanje prihoda  aktiviranjem 500 milijuna eura vrijednog mrtvog kapitala, te od privatizacije nestrateških javnihpoduzeća. Takvi planovi su postojali i 2012. godine, ali je punina realizacije izostala. Nadajmo se će ovaj put uspjeti taj proces. Uostalom, DUUDI raspolaže s državnom imovinom vrijednom 30 milijardi eura. To je veliki prodajni potencijal, pa bi trebalo ljestvicu postaviti i na puno više od pola milijarde eura mrtvog kapitala. Očekuje se i gospodarski rast, ali očekivanje da će to biti dovoljno za konsolidaciju je tek vrlo blaga nada koja samo može usporiti tempo nužnog rada na reformi javnog sektora. Kada smo 2007.  godine imali rast od 5 posto nastajali su zamašnjaci javnog duga za koji kamate sada skupo plaćamo. Zbog svega toga nam je i pao indeks ekonomske slobode, a rastući javni dug može dovesti do rizika od većeg poreznog opterećenja”, kaže za naš portal Hinšt.

O premijerovom razmatranju korištenja drugog mirovinskog stupa za “krpanje” dugova?

“Bilo bi dobro da jednom zauvijek odustanemo od presezanja za II. mirovinskim stupom. Već je prije bilo nekoliko najava i namjera, pa se na kraju odustalo jer javnost takvo što uvelike ne podržava. IPO za autoceste može biti dobar, ali će se trebati sagledati stara opcija o monetizaciji i koncesijskom ugovaranju. Privatni sektor može kvalitetno upravljati i infrastrukturom. Fond za male i srednje poduzetnike može biti poticajan, premda treba znati kako je subvencija ionako previše, a one narušavaju tržišno natjecanje. Poduzetnicima će najveći poticaj biti administrativno i parafiskalno rasterećenje te debirokratizacija javne uprave u niz brzih usluga s manje službenika”, zaključuje Hinšt.

You may also like