Hidžab u sudnici je protuzakonit

Odluka Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) o zabrani sucima i tužiteljima u toj zemlji da u sudnicama ističu simbole svoje vjerske pripadnosti nastojanje je da se osigura poštivanje postojećih zakona i ne znači nikakvu diskriminaciju, izjavila je članica tog tijela Ružica Jukić, kako je u ponedjeljak citira sarajevsko “Oslobođenje”.

VSTV, neovisno tijelo zaduženo za imenovanje sudaca i tužitelja te nadzor nad radom pravosudnih institucija, našlo se pod silovitim pritiskom Islamske zajednice i bošnjačkih nevladinih udruga zbog odluke kojom je, među ostalim, propisalo da sutkinje i tužiteljice u sudnicama ne mogu nositi hidžabe (marame) preko glave kao znak vjerske pripadnosti. S tim u vezi Jukić je podsjetila kako u Federaciji BiH Zakon o sudovima izrijekom zabranjuje izražavanje ne samo vjerske, nego i nacionalne i političke pripadnosti sudaca i sudskih službenika dodajući da se “cijela priča svela samo na hidžab”.

Nekoliko stotina prosvjednika u nedjelju se okupilo u Sarajevu i Travniku tražeći da se ženama-muslimankama, koje su istodobno suci ili tužitelji, zajamči pravo nošenja hidžaba u sudnicama. Slični prosvjedi ranije su organizirani u drugim gradovima na području Federacije BiH, a poduprla ih je Islamska zajednica u BiH čije je stajalište kako hidžab nije vjerski simbol nego obveza žena-muslimanki. Odluku VSTV-a uz sličnu argumentaciju otvoreno je kritizirao i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ocijenivši da je nošenje marame privatna odluka Po riječima članice VSTV-a, oni kojima se zakon ne sviđa mogu potaknuti njegove promjene, no ne mogu kazati kako ga jednostavno neće poštovati jer je to, smatra, uvod u anarhiju.

Napokon se morao uvesti red u pravosuđu, jer pravo na slobodu vjere ne smije dovesti u pitanje funkcioniranje pravosuđa, istaknula je Jukić navodeći da su sudski službenici pa i suci do sada sebi uzimali za pravo izostajati s posla i po dva sata s obrazloženjem kako idu na džumu (molitvu). Također navodi kako suci i tužitelji moraju vidjeti lice osobe kojoj se sudi te da imaju pravo od pokrivene žene koja se optužena tražiti da se otkrije. Na prigovore kako je hidžab dio identiteta muslimanki Jukić je odgovorila kako je i križ dio identiteta kršćanki koje bi ga trebale isticati javno pa to u sudnicama ne mogu činiti jer im to zakon ne dopušta.

Polemici o hidžabu pridružila se i ugledna bosanskohercegovačka spisateljica i orijentalistkinja Jasna Šamić, koja se u autorskom tekstu u “Oslobođenju” jasno očitovala protiv nametanja muslimankama obveze pokrivanja, posebice ne u BiH gdje su tu modu, kako kaže, donijeli “saudijski dukati”. Dužnost muslimanke nije mahati religioznošću, napisala je Šamić po kojoj je raprava o hidžabu zapravo još jedno upozorenje kako je BiH na raskrižju na kojemu će se odlučiti hoće li u njoj preživjeti sekularna država.

You may also like

0 comments