Hidroenergija je budućnost Afrike?

Hydro Review
Najnovija istraživanja Sveučilišta u Oxfordu pokazuju da će se proizvodnja električne energije u Africi udvostručiti do 2030. godine, pri čemu će fosilna goriva ipak nastaviti dominirati u energetskom miksu.

Takvi su rezultati dobiveni primjenom tehnika strojnog učenja, pri čemu je anlizirano čak 2500 energetskih projekata u Africi i njihove prilike za ostvarivanje. Pri tome se smatra da će udio nehidroenergetskih obnovljivih izvora u Africi i do 2030. godine ostati manji od 10%, dok će se čak 18% dodatne proizvodnje električne energije ostvariti u novim hidroelektranama.

Na žalost, unatoč svim naporima na ublažavanju klimatskih promjena primjenom ‘čišćih’ energetskih tehnika, iz fosinih goriva će u afričkim zemljama u prosjeku potjecati čak 2/3 električne energije. S druge strane, proizvodnja električne energije u afričkim hidroelektranama, koliko god će se povećati, bit će pod sve većim utjecajem upravo klimatskih promjena koje uzrokuju smanjene dotoke rijeka.

Kada je riječ o ostalim, ‘nehidroenergetskim’ obnovljivim izvorima, vodeća afrička zemlja po njihovoj primjeni i dalje će biti JAR, gdje bi se do 2030. godine trebalo ostvariti čak 40% snage novoizgrađenih sunčanih elektrana u Africi. No, i Namibija se sve više okreće obnovljivim izvorima i postavila je cilj proizvodnje čak 70% električne energije iz sunčanih elektrana, vjetroelektrana i hidroelektrana do 2030. godine.

Sudan, Egipat i Etiopija nastavili su pregovore u nastojanju rješavanja problema oko najvećeg afričkog hidroenergetskog projekta, Brane velikog etiopskog preporoda (GERD) koju na gornjem toku Modrog Nila gradi Etiopija. No, pronalaženje konačnog rješenja ugrožavaju trenutačni oružani sukobi u etiopskoj pokrajini Tigray.

Radi se o brani koja će značajno promijeniti hidrološke uvjete u cijelom Nilu, zbog čega joj se najviše protivi Sudan koji je dulje vrijeme bojkotirao bilo kakve razgovore i prijetio većim sudjelovanjem Afričke unije u rješavanju problema. Istodobno, i Egipat je zabrinut zbog mogućih smanjenih dotoka Nila, koji su ključni za njegov cjelokupni život i gospodarstvo. S druge pak strane, za Etiopiju je to ključan energetski projekt koji će značajno olakšati njezin ubrzani gospodarski razvoj, prenosi ENergetika-net.

U svakom slučaju, dogovor bi trebalo postići prije drugog punjenja akumulacijskog jezera, dok je puštanje cijelog hidroenergetskog sustava u pogon planirano do kraja godine, izvijestio je američki hidroenergetski portal ‘Hydro Review’.

You may also like

0 comments