[vc_row][vc_column width=”1/3″]Paralelno odluci o traženju investicijskog savjetnika za mogući otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, Vlada je u javnu raspravu uputila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama čija se najznačajnija promjena tiče Hrvatske elektroprivrede te se vlasništvo nad hidroelektranama vraća HEP-u, koji čini se nije zadovoljan predloženim rješenjem.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]
Još otkako je početkom ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio planove o djelomičnoj privatizaciji HEP-a putem inicijalne javne ponude, kako bi se otkupio udio Ine od mađarskoga MOL-a, bilo je jasno kako, kani li Vlada ući u prodaju ove solidne državne tvrtke, mora mijenjati Zakon o vodama.
[/vc_column][/vc_row]
Država se naime 2011. godine, sukladno Zakonu o vodama, uknjižila na zemljišta (akumulacije, nasipe…) dvadeset i šest hidroelektrana. a HEP-u je tako oduzeto 80 posto vrijednosti svih hidroelektrana. Vlasnički prijenos svih vodnih građevina za proizvodnju električne energije izveden je bez ikakve naknade tvrtki koja je postala koncesionar na objektima u koje je sama investirala.
Stavljanje državnog vlasništva nad akumulacijama te dovodnim i odvodnim kanalima nije u potpunosti prihvatljivo HEP-u. “To se bitno razlikuje od prijedloga koje je u nadležno minstarstvo uputio HEP”, kaže Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. U Upravi HEP-a kažu kako će u ovoj savjetodavnoj fazi zakona iskoristiti pravo da upute primjedbe državi, svom – istodobno vlasniku i zakonodavcu. U toj tvrtki suzdržali su se od iznošenja podataka koliko bi predložena formulacija umanjila poslovnu bilancu Hrvatske elektroprivrede.
Inače, prije osam je mjeseci Bloomberg procijenio da bi HEP na burzi vrijedio 18,5 milijardi kuna, a u tu je analizu bio uključen kreditni rejting tvrtke, podaci o EBITDA-u posljednjih nekoliko godina te imovina tvrtke u koju su uključene i hidroelektrane. HEP je još prije nekoliko godina Ustavnom sudu uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti važećeg Zakona o vodama radi kršenja Ustava, kojim se jamči pravo vlasništva. Argumentirali su da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti ni oduzeti bez pravične naknade tržišne vrijednosti, bez obzira na to što je HEP u vlasništvu države, jer je to kršenje Zakona o trgovačkim društvima. Tvrdili su da je HEP postao praktički koncesionar na imovini u koju je ulagao, piše portal Energetika-net.
