HHO: U Hrvatskoj treba stati na kraj ‘kilavom’ odnosu prema žrtvama

Hrvatski helsinški odbora za ljudska prava (HHO) od svoga osnutka posebnu pažnju posvećivao je žrtvama ratova i poraća u Hrvatskoj držeći da su ratni zločini i izvansudske egzekucije najgrublji oblik kršenja temeljnih ljudskih prava, stoji u izjavi HHO-a povodom sahrane žrtava Hude jame..

“Odbor je smatrao kako je potrebno posvetiti posebnu pažnju svim žrtvama takvih egzekucija, rukovodeći se pritom riječima izraelskoga političara Ezera Weizmanna: ‘Zaboraviti mrtve znači ubiti ih po drugi puta’.

Prihvativši ove riječi, HHO je posebnu pažnju poklanjao žrtvama Bleiburga, Križnoga puta ili pak ‘obračunima s klasnim neprijateljima’ Titova komunističkog režima, što je izazivalo reakcije i na lijevoj i na desnoj strani hrvatske političke javnosti.

HHO upravo zbog svega navedenog želi svratiti pažnju hrvatske javnosti na događaj koji će se dogoditi danas, 27. 10 2016., na mariborskom groblju Dubrava u Parku sjećanja, kao i u mariborskoj katedrali pod pokroviteljstvom slovenskoga predsjednika Boruta Pahora. U mariborskoj katedrali održat će se sveta misa i potom komemoracija i sahrana žrtava partizanskih likvidacija ubijenih na lokaciji Huda jama, njih oko 800.

Prema najavama medija komemoraciji i ukopu nazočit će i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i drugi visoki predstavnici hrvatske i slovenske politike te velikodostojnici Katoličke crkve u Sloveniji i Hrvatskoj. Sama najava dolaska vodećih hrvatskih političara predstavlja pomak u odnosu Hrvatske prema žrtvama poraća ekshumiraniih i sahranjenih u Sloveniji.

Dosada se predstavnici hrvatske vlasti nisu odazivali takvim pozivima. Političku atmosferu stvorenu ponašanjem hrvatskih vlasti slijedili su i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Uprave za zatočene i nestale, Sektora za žrtve II. svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, čije je čelništvo na sva slovenska pitanja o tome gdje treba sahraniti ekshumirane žrtve iz Hrvatske ili Hrvata, pokazalo krajnju nezainteresiranost.

Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškoga odbora (IOHHO-a) smatra da se pred novom hrvatskom vlašću nalaze brojni zadaci vezani uz problem poslijeratnih trauma. Od donošenja političke odluke o tome gdje će i kako biti sahranjene žrtve različitih grobalja u Sloveniji, ali i u drugim državama, a pogotovo o tome da li će one biti sahranjene u Hrvatskoj, a ako da, onda gdje i kako. Uz to Odbor očekuje intenziviranje suradnje hrvatskih i slovenskih vlasti vezanih uz probleme žrtava poraća. Isto intenziviranje problema žrtava poraća očekujemo i u odnosu  na daljnja lociranja iskapanja i sahrane svih žrtava iz masovnih grobnica diljem Hrvatske.

‘Hrvatske bi vlasti trebale odlučiti i kako institucionalno definirati mjesto i ulogu Komisije za žrtve rata i poraća te odlučiti hoće li to biti samostalna institucija imenovana od Vlade, nevladina udruga, ili će i dalje djelovati u sklopu Ministarstva hrvatskih branitelja’, objavio je hHO a prenosi direktno.hr.

Bez obzira na formalni oblik djelovanje Komisije, u Hrvatskoj valja konačno stati na kraj ‘kilavom’ odnosu prema žrtvama svih likvidacija, koje od Bleiburga nadalje traje godinama, smatraju u HHO-u.

IO HHO-a stoga poziva hrvatski Sabor da donese Zakon kojim bi upravo Sabor, kao najviša instanca hrvatske vlasti, bio pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, ali i procesa sahranjivanja i odavanja počasti žrtvama ratova i poraća. Predlažemo da se to učini kroz posebni zakon, koji će biti usvojen dvotrećinskom većinom glasova, čime bi se u budućnosti spriječile političke manipulacije bilo lijevih, bilo desnih. Istim Zakonom bi trebalo regulirati odnos prema svim žrtvama bez obzira na pripadnost vojnih formacija, ali i civilima, te odrediti mjesta za njihov dostojan ukop nakon ekshumacije.

 

You may also like

0 comments