Prvi rezultati Ankete o radnoj snazi za prvu polovinu ove godine pokazuju da je stopa anketne nezaposlenosti na godišnjoj razini smanjena za 0,8 postotnih bodova, na 16,8 posto, što je preskroman pomak da bi se mogao kvalificirati kao početak konzistentnog oporavka tržišta rada, objavili su u petak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Podaci iz Ankete, koju je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS), pokazuju vrlo blage pozitivne pomake na tržištu rada – u prvom polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj zaposlenih osoba porastao je za 2,2 posto, a aktivnog stanovništva za 1,2 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 3,5 posto. “Unatoč tome, razine kontingenata na tržištu rada ostaju vrlo nepovoljne: nezaposlenost je vrlo visoka, kako su zaposlenost i aktivnost vrlo niske te su ovi blagi pozitivni pomaci preskromni da bi se mogli kvalificirati kao početak konzistentnog oporavka tržišta rada”, ocjenjuju analitičari Komore.

U usporedbi s razdobljem otprije šest godina, kao i u usporedbi s ostalim članicama EU unatrag šest godina, “pokazatelji su vrlo porazni, u kontekstu čega nas ovakva dinamika na tržištu rada nikako ne može zadovoljiti”, smatraju u HGK.  Po podacima koje iznose, u zadnjih šest godina (u usporedbi s podacima iz prvog polugodišta 2008.) broj zaposlenih smanjen je za 169 tisuća, nezaposlenih porastao za 141 tisuću, a kontingent aktivnog stanovništva (radne snage) smanjen je za 28 tisuća. Uslijed toga su i stope zaposlenosti i aktivnosti smanjene za 4,2 odnosno 0,3 postotna boda, a stopa nezaposlenosti gotovo udvostručena, odnosno rasla je za 7,6 postotnih bodova.

Hrvatska, kako ističu iz HGK, vrlo loše stoji i u usporedbi s ostalim članicama EU – dijeli treće mjesto na listi najviših stopa nezaposlenosti s Ciprom, nakon Grčke i Španjolske, te ima drugu najnižu stopu zaposlenosti, nakon Grčke, i treću najnižu stopu aktivnosti, nakon Italije i Rumunjske. Iako je tek nekoliko članica uspjelo spustiti stope nezaposlenosti ispod razina iz 2008. godine, poput Njemačke, Mađarske i Malte, Hrvatska je ponovno u krugu onih kojima je odmak od 2008. godine najveći – veći imaju samo Grčka, Španjolska i Cipar, ističu iz HGK. “Nastavak dosadašnjeg trenda ovih pokazatelja očekujemo i u drugom dijelu godine, što će na razini cijele 2015. godine donijeti vrlo skromno smanjenje stope anketne nezaposlenosti, od 0,5 do jednog postotnog boda, do razine od oko 16,5 posto, a to ćemo prije okarakterizirati kao stagnaciju nakon dosezanja dna, nego kao početak konzistentnog oporavka”, zaključuju iz HGK.

Hrvatska u ovom trenutku otvara 500 novih radnih mjesta tjedno, a ove je godine zaposlenih 13.500 više nego prošle, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je u petak u Vukovaru sudjelovao u radu konferencije “Otvorena vrata Europskog socijalnog fonda – socijalno uključivanje”.

Iz Europskog socijalnog fonda Hrvatska će do 2020. godini dobiti 1,2 milijarde eura, a sa sredstvima iz državnog proračuna to je 1,5 milijarde eura koji će biti upotrebljeni za razvoj hrvatskog društva, naveo je Mirando Mršić ocijenivši kako je društveno poduzetništvo u Hrvatskoj još uvijek u povojima te ga treba poduprijeti u razvoju. “Moram opovrgnuti sve one zloguke tvrdnje kako nećemo povlačiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda te reći kako u ovom trenutku starta program Asistenti u nastavi i program vezan uz aktivne mjere zapošljavanja mladih u vrijednosti pola milijarde kuna, a očekujemo da do kraja godine krene i program vezan uz uključivanje skupina koje su na nepovoljnom tržištu rada”, kazao je Mršić.

Rekao je i da je prvi put nezaposlenost među mladima u dobi od 15 do 40 godina pala ispod 40 posto. Cilj konferencije, u koju su bili uključeni predstavnici tijela u Sustavu upravljanja i kontrole za korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda, bio je informirati predstavnike organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, javne uprave i pravosudnog sustava o mogućnostima koje se pružaju u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. u području Prioritetne osi 2. Socijalno uključivanje”. U okviru konferencije predstavnici zemalja članica Europske unije predstavili su primjere dobre prakse zemalja članica Europske unije i razmijenili mišljenja i iskustva sa sudionicima konferencije.

Related Posts