HGK: U proračunu se vide pozitivni pomaci u fiskalnoj politici

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da prijedlog državnog proračuna za 2017. predstavlja pozitivan pomak u fiskalnoj politici, jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama administrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta.

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine. U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada prihvatila krajem studenoga, nacrt prijedloga proračuna za 2017. predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi. “Prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu temelji se na prethodno objavljenim Smjernicama za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019., s tim da su za 2017. i prihodi i rashodi povećani za 1,9 milijardi kuna, pa je proračunski deficit zadržan na istoj razini”, navodi se u komentaru HGK.

Na sličan je način, kako ističu, promijenjena i razina prihoda i rashoda u 2018. i 2019. godini, prvenstveno vodeći računa o tome da se ne naruši visina proračunskog manjka definirana u Smjernicama. “Stoga, kao i kod Smjernica, ocjenjujemo da je riječ o kvalitetnom naporu usmjerenom na to da se proračun učini poticajnijim za gospodarski rast, a da se pritom proračunski deficit svede u okvire koji zadovoljavaju kriterije iz Procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka i omogućuju nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u”, ističu iz HGK.

Dodaju kako bi u tom kontekstu “predloženi proračun trebao doprinijeti napretku u zadovoljavanju kriterija europske fiskalne politike te pružiti podršku u potrebnom poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje”.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su na razini koja je za 6,7 milijardi kuna ili za 5,5 posto viša od one ostvarene u ovoj godini, pri čemu rastu sve glavne kategorije rashoda. “Utisak je da je pristup rashodnoj strani proračuna mogao biti ambiciozniji, posebno jer i dalje, pored racionalizacija i ušteda na pojedinim stavkama, izostaju snažniji reformski zahvati, navodi se u komentaru. “Ocjenjujemo da prijedlog državnog proračuna za 2017. predstavlja pozitivan pomak u fiskalnoj politici jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama administrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta”, ističu u HKG.

To bi, kako navode, “uz odlučniju provedbu strukturnih reformi i za rast poticajniju strukturu državne potrošnje, rezultiralo i višim i dugoročno održivim rastom i razvojem”. “Prijedlog državnog proračuna imat će pozitivan utjecaj na mogućnost izlaska iz Procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Vjerujemo da nešto labaviji pristup u državnoj potrošnji neće ublažiti ili usporiti provedbu važnih reformi, posebno u sustavima državne i javne uprave, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te ostalih strukturnih reformi koje su preduvjet podizanja stope potencijalnog rasta zemlje”, ističe se u komenatu HGK.

You may also like