HGK: Rast od 0.5 posto je najmanji u Europi

Tromjesečni obračun BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal potvrdio je rast BDP-a na godišnjoj razni od 0,5 posto, što je drugi kvartal za redom u kojem se ostvaruje blagi rast ukupne gospodarske aktivnosti, no tako blagi rast zapravo znači da su zaustavljeni negativni trendovi te da je Hrvatska ostala među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio da je hrvatski BDP porastao u prvom tromjesečju ove godine 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Time je DZS potvrdio svoju prvu procjenu, objavljenu prije tjedan dana, a rast BDP-a drugo tromjesečje za redom na godišnjoj razini potvrđuje da je gospodarstvo nakon šest godina izašlo iz recesije. “Službena statistika potvrđuje da je u prvom kvartalu ostvaren rast BDP od 0,5 posto. To je drugi kvartal za redom u kojem se ostvaruje blagi rast ukupne gospodarske aktivnosti. No tako blagi rast zapravo znači da su zaustavljeni negativni trendovi. Pored toga, s ostvarenom stopom rasta od 0,5 posto Hrvatska je ostala među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a, što znači da se Hrvatska udaljava od prosječne razine razvijenosti Europske unije”, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića na podatke DZS-a.

Iz HGK, naime, zamjećuju kako su, s obzirom na dostupne podatke za većinu članica EU-a, među zemljama s najmanjim rastom BDP-a Grčka, Italija, Cipar, Austrija, Hrvatska i Finska u kojoj je zabilježen i lagani realni pad od 0,1 posto. “Znatno manji rast od prosjeka EU (1,4 posto) i dalje udaljava Hrvatsku od prosječne razine razvijenosti EU-a. Tako bi trebalo biti i na razini cijele godine, gdje se očekivanja za Hrvatsku kreću na razini 0,3 posto do 0,5 posto, a za EU na razini od 1,8 posto (Europska komisija)”, navode iz HGK.

Osvrćući se na podatke DZS-a, napominju kako je najvažnija činjenica na koju upućuje objavljena struktura BDP-a blagi oporavak osobne potrošnje, najvažnije kategorije za kretanje BDP-a. Naime, ta je kategorija godinama činila približno 40 posto ukupne potražnje i u pretkriznom je razdoblju znatno utjecala na rast BDP-a (u velikoj mjeri financirana kreditima poslovnih banaka). No zbog pada zaposlenosti i zaustavljanja rasta neto plaća te osobito zbog kreditnog razduživanja stanovništva, realna je vrijednost osobne potrošnje smanjena u 2014. u odnosu na 2008., i to za 12,9 posto, gotovo istovjetno koliko je smanjen i BDP (pad za 12,4 posto), podsjećaju iz HGK.

U prvom je kvartalu ove godine osobna je potrošnja, nakon dvanaest kvartala neprestanog pada, povećana za 0,3 posto, ponajprije zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak koje su dovele do povećanja prosječne neto plaće na godišnjoj razini za 2,8 posto (realno 3,2 posto), tumače iz Komore. No, dodaju kako je prosječan broj zaposlenih nažalost u prva tri mjeseca bio 1,4 posto manji nego u istom razdoblju lani, a i kreditna zaduženost se nastavila smanjivati. To je ipak, napominju, nemoguće potkrijepiti podacima zbog velikoga utjecaja aprecijacije švicarskog franka na stanje kredita. “Bitan faktor osobne potrošnje sklonost je potrošnji koja se u kriznim vremenima smanjuje, a samim tim i utječe na kretanje kredita. Stoga bi ‘dobre’ vijesti o blagom oporavku mogle ponovo povećati sklonost potrošnji, ali se ta sklonost teško, čak i u dugom roku, može vratiti na pretkriznu razinu”, procjenjuju analitičari Komore.

Napominju i kako je najveći utjecaj na rast BDP-a u prvom kvartalu imao nastavak rasta izvoza roba i usluga (za 7,2 posto). Rast je zabilježen i kod državne potrošnje (0,6 posto), tako da su bruto investicije bile jedina kategorija potražnje kod koje se i dalje bilježio pad (za 0,4 posto). Međutim, taj je pad bio znatno manje izražen nego u svim kvartalima prošle godine, što je lagano utjecalo na ostvareni rast BDP-a. Uz daljnji pad vrijednosti investicija, rast BDP-a usporen je i pod utjecajem relativno dinamičnog rasta uvoza roba i usluga, koji iznosi 5,7 posto, što je najveća stopa godišnjeg rasta od prvoga kvartala prošle godine, napominju iz HGK.

You may also like

0 comments