HGK: Rast hrvatskog BDP-a sukladno europskim tendencijama

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u srijedu ocjenjuju kako je rast BDP-a u trećem kvartalu ove godine u skladu s pozitivnim trendovima na razini Europske unije, ali i kako je nešto niži u odnosu na procjene.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u prethodnom kvartalu kada je gospodarstvo, prema revidiranim podacima, ojačalo 3,0 posto.

Prema očekivanjima, treći je ovogodišnji kvartal obilježen relativno visokom stopom rasta od 3,3 posto, ističe se u komentaru HGK te dodaje kako je takav rast, unatoč očekivanjima utjecaja dobre turističke sezone, najviše ostvaren zbog dinamičnog rasta robnog izvoza.

Potom je slijedio nastavak rasta osobne potrošnje, dok je utjecaj izvoza usluga ipak bio nešto manji. Rast BDP-a bi u skladu s ostvarenim rastom ukupne potražnje bio i osjetno dinamičniji da istodobno nije zabilježen i znatan rast uvoza roba i usluga od čak 9,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, navode iz HGK.

Napominju i kako je zahvaljujući ostvarenom rastu, stopa rasta za prva tri kvartala povećana na 3 posto, čime se približila procjeni Ministarstva financija za cijelu godinu koja iznosi 3,2 posto.

Takvu procjenu podržala je i Europska komisija koja je početkom studenoga svoju procjenu za Hrvatsku povećala s dotadašnjih 2,9 posto na istovjetnih 3,2 posto, iako bi za njeno ostvarenje bila potrebna neočekivano visoka stopa rasta za četvrti kvartal, navode iz HGK u svom komentaru.

Dodaju i se kako kod svih kategorija potražnje koje određuju ukupno kretanje BDP-a bilježe se više ili manje pozitivni trendovi.

Najveći je utjecaj na kretanje BDP-a i u prva tri kvartala imalo kretanje robnog izvoza. “Takvo je kretanje i dalje omogućeno pozitivnim efektima pristupanja Hrvatske EU, većom orijentacijom poduzetnika na izvoz, stabilnim rastom EU kao najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera te ukupnim globalnim kretanjima”, ističu iz Komore.

Navode i kako je slijedio utjecaj povećane osobne potrošnje, omogućene rastom neto plaća, dijelom pod utjecajem poreznih izmjena početkom godine, blago pozitivnim trendovima na tržištu rada, laganim pozitivnim pomacima u kretanju kreditne aktivnosti prema stanovništvu te, naravno, povećanoj sklonosti potrošnji s obzirom na izlazak Hrvatske iz krize.

Nakon ovih dviju kategorija potražnje, svoj su doprinos dali i izvoz usluga, ponajprije omogućen još jednom dobrom turističkom sezonom, te investicije u fiksni kapital, znatno potpomognute korištenjem fondova EU.

Iz Komore u komentaru ističu kako se i na razini prva tri kvartala bilježi snažan rast uvoza roba i usluga koji dovodi do negativnog učinka razmjene roba i usluga s inozemstvom na rast BDP-a. Taj rast je ipak bio očekivan u uvjetima znatnog oporavka domaće i inozemne potražnje.

“Ostvareni rast u skladu je s pozitivnim trendovima na razini Europske unije, ali se ipak može reći da je nešto niži u odnosu na procjene. Također se može zaključiti da s ostvarenim rastom Hrvatska i dalje raste dinamičnije od EU (2,3 posto) i time se lagano približava prosječnoj razini razvijenosti EU”, navodi se u komentaru HGK.

Međutim, dodaju kako s ostvarenim rastom Hrvatska istodobno zaostaje za zemljama usporedivih značajki, odnosno članicama EU10, čiji je prosječni rast u prva tri kvartala ove godine iznosio 4,5 posto i sve su ostvarile dinamičniji rast od Hrvatske. Najviše Rumunjska, čiji je BDP na godišnjoj razini povećan čak 6,8 posto.

You may also like

0 comments