HGK: Proračun je građenje optimizma u javnim financijama

Vlada je donijela Smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. kojima definira smjer i ciljeve ekonomske politike kao podlogu za donošenje državnog proračuna za ovu godinu.

U odnosu na prethodne Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2016. do 2018. iz srpnja prošle godine, prognoze gospodarskog rasta korigirane su na više i kreću se u okviru onih iz posljednje projekcije Europske komisije. Tako se sada predviđa rast BDP-a u ovoj godini od 2,0 % (ranije 1,0 %, Europska komisija 2,1 %), a povećane su i prognoze rasta za 2017. godinu na 2,1 % (ranije 1,2 %, Europska komisija 2,1 %) i 2018. godinu na 2,3 % (ranije 1,5 %). Pritom je, u odnosu na projekcije Europske komisije, planirana nešto drugačija struktura rasta glavnih komponenti BDP-a pa su projekcije Vlade Republike Hrvatske u 2016. godini optimističnije u rastu izvoza roba i usluga (5,2 %) te u rastu uvoza roba i usluga (4,7 %). Identične su u rastu potrošnje kućanstava (1,8 %), dok su nešto pesimističnije u rastu bruto investicija u fiksni kapital (2,5 %) te u rastu državne potrošnje (0,1 %). Navedene se projekcije mogu ocijeniti umjereno optimističnima zbog visokih eksternih i internih rizika koji već rezultiraju postupnim snižavanjem procjena budućeg rasta svjetskoga gospodarstva. Pozitivna kretanja pratio bi rast zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti koja bi se do 2018. godine trebala spustiti ispod 14 %.

Uspostava gospodarskog rasta i ulazak u razvojni ciklus olakšavaju mogućnost sređivanja proračunske situacije pa se i bez zadiranja u porezne promjene planira solidan rast ukupnih proračunskih prihoda (4,4 % u ovoj, 3,7 % u narednoj i 3,0 % u 2018. godini). Istodobno se pri autonomnom rastu dijela troškova (poput rashoda za mirovine, sufinanciranja EU projekata, kamata, obveza povezanih s javnim tvrtkama i restrukturiranjem brodogradnje) planiraju 2,4 milijarde veći ukupni proračunski rashodi od preliminarnog izvršenja u 2015. godini, ali se rashodi koji utječu na proračunski manjak (opći izvori) praktički zadržavaju na razini iz 2015. godine. To znači da porast ukupnih rashoda proizlazi iz rashoda povezanih s iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Stoga bi ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. godini iznosili 120,4 milijarde kuna, pri čemu bi oni u 2017. godini porasli za 3,3 %, a u 2018. godini za 2,3 %. Bitan je zaokret što se ovoga puta planiraju uočljivi pomaci u kretanju proračunskog deficita koji bi u ovoj godini na razini opće države iznosio 2,7 % BDP-a, u narednoj bi godini bio dodatno smanjen na 2,0 % BDP-a, da bi u 2018. godini iznosio 1,7 % BDP-a.

Pritom bi proračunski manjak opće države u ovoj godini iznosio 9,2 milijarde kuna, od čega se 7,5 milijardi kuna odnosi na manjak državnog proračuna, 1,2 milijarde kuna na manjak izvanproračunskih korisnika te 0,5 milijardi kuna na manjak lokalne države. Podaci su predstavljeni na temelju nacionalne proračunske metodologije koja odstupa od eurostatove ESA 2010 metodologije, pri čemu je u Smjernicama utvrđen cilj da deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji bude u okviru 3 % BDP-a. Riječ je o fiskalnoj konsolidaciji koja bi nas već u ovoj godini vratila u okvire proračunskog manjka zadane maastrichtskim kriterijima. Predviđena dinamika fiskalne konsolidacije ipak nije dostatna da sama po sebi zaustavi daljnji rast javnog duga pa se planira povećana prodaja i privatizacija državne imovine kako bi se usporio rast zaduženosti. U takvim bi se okolnostima udio javnog duga u BDP-u stabilizirao u ovoj godini, uz njegovo smanjivanje u narednim godinama.

Prijedlog smjernica za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. donosi realističan okvir za odmjereno smanjivanje proračunskog manjka, uz brigu da dinamika i struktura fiskalne konsolidacije ne ugroze krhak gospodarski oporavak. U tom kontekstu, predviđeno smanjivanje proračunskog deficita i kretanja javnog duga daje jasnu poruku javnosti i investitorima o namjeri učinkovite provedbe fiskalne konsolidacije, što će pozitivno utjecati na percepciju zemlje i dati svoj doprinos za moguću promjenu izgleda u kretanju kreditnog rejtinga. Predložene su Smjernice tek prvi korak koji bi trebale pratiti strukturne reforme, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti javnih financija i povratka zemlje na razinu investicijskog rejtinga. U dokumentu je prisutno poželjno usredotočenje na rashodnu stranu proračuna, odnosno vidljive su planirane uštede i racionalizacije, ali još nisu dovoljno vidljive konkretne strukturne reforme koje bi jasno i uvjerljivo naznačile pravac djelovanja i dinamiku provedbe reformske politike. Stoga će Smjernice svakako podići optimizam potreban za dinamiziranje gospodarskog rasta, ali se taj optimizam i rast mogu održati jedino učinkovitom provedbom reformskih zahvata.

You may also like

0 comments