HGK: Ovaj je proračun početak sustavnog rada na reformama

U HGK na prijedlog proračuna za 2016. gledaju kao na početak sustavnog rada na fiskalnoj konsolidaciji i održivom fiskalnom sustavu, planirane uštede kao na početnu točku daljnjih reformskih poteza, a ističu i kako su deficit u okviru maastrichtskih kriterija i zaustavljanje rasta udjela javnog duga u BDP-u dobar smjer kojeg treba slijediti ubrzanje reformi.

“Na prihodnoj strani proračuna nema znatnijih promjena jer se za sada ne zadire u korekcije poreznog sustava, dok se na rashodnoj strani zamjećuju pomaci u strukturi proračunske potrošnje koji i dalje nisu dovoljno izraženi, jer u provedbi strukturnih reformi, koje bi omogućile održivo smanjenje potrošnje, do sada nismo bili dovoljno učinkoviti”, navode u HGK.

Ovaj proračun stoga shvaćaju kao početak sustavnog rada na fiskalnoj konsolidaciji i održivom fiskalnom sustavu. “U tom kontekstu planirane uštede vidimo tek kao početnu točku daljnjih reformskih poteza koji će omogućiti učinkovitije i jeftinije funkcioniranje države i time što prije otvoriti mogućnost da se korekcijama na prihodnoj strani proračuna rastereti poduzetništvo i povećaju raspoloživa sredstva stanovništva te da se na rashodnoj strani proračuna osigura pomak u strukturi rashoda koji će stimulativnije djelovati na zapošljavanje, investiranje i rast gospodarske aktivnosti”, kažu u HGK.

Dodaju i da “treba ojačati napore da se aktivnostima u provedbi proračuna maksimalno pridonese ovogodišnjim ciljevima iz europskog semestra, koji su fokusirani na jačanje investicija, provedbu strukturnih reformi i odgovornu fiskalnu politiku”.  Također, navode da su opravdani napori Vlade, usmjereni prema snažnijoj fiskalnoj konsolidaciji, kojom bi se deficit ove godine doveo na razinu do 3 posto BDP-a i time pridonio rješavanju problematike javnog duga. “Fokusiranje na problematiku proračunskog deficita i na obuzdavanje rasta javnog duga dobar je put pozitivnog djelovanja na buduće kretanje kreditnog rejtinga zemlje i time troška financiranja popravljajući istodobno percepciju zemlje prema potencijalnim investitorima”, ističu iz Komore.

Za planirane proračunske proporcije ocjenjuju da se u globalu kreću u okvirima koji zadržavaju potrebnu ravnotežu između neophodne fiskalne štednje i potrebe da se provedbom konsolidacije što manje ugrozi krhak gospodarski oporavak zemlje. Smanjenje proračunskog manjka i njegova udjela u BDP-u temelji se na rastu BDP-a od 2 posto te povezano s tim kombinaciji rasta proračunskih prihoda i zadržavanja proračunskih rashoda financiranih iz općih izvora na prošlogodišnjoj razini. “Iako je prisutno snažnije usmjerenje na rashodnu stranu proračuna, konsolidacija i dalje u velikoj mjeri ovisi o ostvarenju rasta proračunskih prihoda”, kažu u HGK. Napominju da pri toj ipak optimističnoj projekciji rasta gospodarstva, na ostvarivanje proračuna u znatnoj mjeri utječu eksterni rizici povezanim s rastom gospodarske aktivnosti, odnosno s kretanjem inozemne potražnje i izvoza. “Snažno oslanjanje na sredstva europskih fondova, uz pozitivne učinke, čini proračun ovisnim o uspješnosti izgradnje apsorpcijskog kapaciteta i učinkovitosti korištenja tih sredstava, u čemu do sada nismo imali zadovoljavajuće rezultate”, napominju u Komori.  Zaključuju da u načelu, ukupni proračunski rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna zadržavaju državni proračun i dalje velikim.

You may also like