Na temelju administrativnih izvora privremenoga karaktera Državnog zavoda za statistiku, u siječnju su zabilježeni novi negativni rekordi: broj ekonomski aktivnih stanovnika drugi se uzastopni mjesec nalazi ispod 1,6 milijuna, na povijesno niskoj razini od 1 586 590, dok je broj zaposlenih pao ispod 1,3 milijuna (što je zabilježeno tek jednom, u veljači prošle godine) na rekordno nisku razinu od 1 293 354.
Pritom broj ukupno zaposlenih uglavnom određuje kretanje zapošljavanja u pravnim osobama gdje je registrirano oko 80 % ukupno zaposlenih. Tamo je u siječnju radilo 1 092 291 osoba, 3,7 tisuća manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je rezultat skromnoga i vrlo selektivnog zapošljavanja koje je bilo koncentrirano u tek nekoliko uslužnih djelatnosti, dok se solidniji pozitivni pomaci ipak nisu razvili u velikom sektoru industrije i građevinarstva (gdje trenutno radi nešto više od četvrtine ukupno zaposlenih u pravnim osobama). Tako je broj zaposlenih u industriji (djelatnosti B, C, D i E) u odnosu na prošlu godinu bio tek simbolično viši, za 57 osoba ili 0,02 %. No, ipak treba naglasiti da se rast, iako tek simboličan, ostvaruje posljednja dva mjeseca nakon nekoliko godina uzastopnog pada, što sugerira da je prošle godine dosegnuto dno s kojeg se sada razvijaju blagi pozitivni pomaci (nažalost, naglašeno blagi, pa se mogu kvalificirati i kao stagnacija). Istodobno, u djelatnosti građevinarstva, naglašeni su i dalje najlošiji trendovi, s godišnjim padom zaposlenih u pravnim osobama za 3,2 tisuće osoba ili za 4,6 %.
Istodobno je najveći apsolutni godišnji porast broja zaposlenih zabilježen u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, za 1,7 tisuća osoba. Ipak, u relativnom smislu, najveći pomak u zapošljavanju i dalje se ostvaruje u turizmu odnosno „Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane“, koji se u prošloj godini profilirao kao djelatnost s najvećim prirastom zaposlenih.
U državnoj administraciji („Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje“), zapošljavanje je i dalje bilo suzdržano te je broj zaposlenih na godišnjoj razini bio nešto niži (-0,6 %). No, ako se zapošljavanje u državnom sektoru promatra i kroz djelatnosti koje su značajno oslonjene na državni proračun („Obrazovanje“, „Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi“), ipak je primjetan porast, za 0,7 % ili za 2,1 tisuću osoba, budući da je i u obrazovanju i u djelatnosti zdravstvene zaštite povećan broj zaposlenih.
Kako se približavamo razdoblju dinamiziranja turističke djelatnosti, pad broja zaposlenih trebao bi se ostvariti još samo u veljači, nakon čega slijedi njegov rast u vrijeme predsezone i glavne turističke sezone, što se ne može konstatirati i za aktivno stanovništvo. Za ostvarenja u usporedbi godišnjih razina ne očekujemo relevantnije pomake, budući da je tržište rada pod pritiskom rastuće ekonomske emigracije, loših demografskih kretanja, strukturnih neusklađenosti ponude i potražnje za radom, ali i sive ekonomije te preniskoga gospodarskog rasta.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Pad broja zaposlenih i pad broja aktivnog stanovništva početkom ove godine na povijesno niske razine, dodatno naglašavaju negativna kretanja prisutna na tržištu rada. Približavanjem predsezone i glavne turističke sezone pojavit će se i pozitivna kretanja, ali će biti pod utjecajem niskog gospodarskog rasta, strukturne neusklađenosti ponude i potražnje za radom, ali i nepovoljnih demografskih kretanja.“
