HGK: Nezaposlenost na razini 2009., a zaposlenost na razini 2000. godine

Prema registriranim podacima, u kolovozu je zabilježeno 1 360 845 zaposlenih osoba, 1 617 593 aktivnog stanovništva te 256 748 nezaposlenih osoba. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, svi osnovni kontingenti na tržištu rada bili su na nižim razinama, što je jedino kod stanja broja nezaposlenih osoba činjenica s pozitivnim predznakom. Tako je broj nezaposlenih bio niži za 33,1 tisuću, a broj zaposlenih za 13,9 tisuća, što je reduciralo aktivno stanovništvo za 47,1 tisuću.

Stoga je i težinu pozitivne činjenice da je broj nezaposlenih osoba bio najniži unatrag šest godina umanjila negativna činjenica da je istodobno broj zaposlenih bio najniži unatrag petnaest godina. Ova kretanja sama po sebi nameću zaključak o značajnom utjecaju drugih čimbenika pri recentnom formiranju pada nezaposlenosti uz samo zapošljavanje i / ili utjecaj činilaca na kontingent aktivnog stanovništva koji je povezan i s nepovoljnim demografskim kretanjima (smanjenje radno sposobnog stanovništva).

Uz to, iako se broj nezaposlenih smanjuje na godišnjoj razini posljednjih sedamnaest mjeseci, uočljivo je kako otupljuje oštrina njegova pada (u kolovozu je zabilježena najblaža godišnja stopa pada od listopada prošle godine), što baš i nije ohrabrujući pokazatelj imajući u vidu i dalje vrlo visoku razinu nezaposlenosti, jednu od najviših u usporedbi s ostalim članicama EU (u kolovozu su veću stopu međunarodno usporedive anketne stope nezaposlenosti imale samo Španjolska i Grčka). Jednako tako, vidljivo je povećanje odmaka od prosjeka EU u posljednjih šest godina, što potvrđuje da su negativni trendovi u Hrvatskoj bili jači nego kod većine članica: u kolovozu 2008. godine stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je iznosila 8 % te je bila viša za samo 0,9 postotnih bodova u odnosu na prosjek EU, a sada je odmak od prosjeka na razini od 6 postotnih bodova sa stopom koja je gotovo udvostručena (15,5 % u kolovozu 2015.). Stoga nam sada treba višak napora i značajnije brža dinamika oporavka samo kako bismo se vratili bliže prosječnoj razini nezaposlenosti u EU, a još povrh toga kako bi je prestigli i svrstali se među članice s ispodprosječnom stopom.

Iako je podatak o nezaposlenosti vrlo bitan, stanje na tržištu rada bolje ilustrira kontingent radne snage i zaposlenih, koji pokazuju značajnije devijacije. Naime, ovakvu apsolutnu razinu registrirane nezaposlenosti (od oko 256 tisuća) kakva je trenutno, imali smo posljednji put zabilježenu u svibnju 2009. godine, a tada su razine zaposlenosti i aktivnosti bile daleko povoljnije: bile su više za oko 149 tisuća osoba. Uz to, umirovljenika je bilo manje za sedamdesetak tisuća te je odnos umirovljenika i osiguranika bio ne baš zanemarivo povoljniji (na 100 umirovljenika je dolazilo 137 osiguranika, a trenutno petnaestak njih manje).

U preostalom dijelu godine ne očekujemo odstupanja od aktualnih kretanja, što bi trebalo rezultirati nešto nižom stopom prosječne registrirane nezaposlenosti i prosječnog broja nezaposlenih, dok će razina prosječne zaposlenosti ipak ostati ispod prošlogodišnje razine.

Broj ukupno zaposlenih osoba u Hrvatskoj u kolovozu je u odnosu na srpanj pao za 0,2 posto, čime je prekinut niz od pet uzastopnih mjeseci u kojima je zaposlenost na mjesečnoj razini rasla, pokazuju podaci koje je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Prema privremenim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je krajem kolovoza bilo ukupno 1.360.845 zaposlenih, što je za 3.120 osoba ili 0,2 posto manje u odnosu na prethodni mjesec.

Od ukupnog broja zaposlenih na kraju kolovoza glavnina se odnosi na zaposlene u pravnim osobama kojih je bilo 1.128.647, što u odnosu na srpanj predstavlja pad od 0,1 posto. U obrtu i slobodnim profesijama, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem osmog ovogodišnjeg mjeseca bila su 211.143 zaposlena. U usporedbi sa srpnjem to je smanjenje za jedan posto. HZMO-ovi podaci pokazuju i da je nastavljen pad broja zaposlenih osiguranika poljoprivrednika. U kolovozu ih je bilo 21.055 ili 0,4 posto manje nego u srpnju.

Po podacima preuzetim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem kolovoza u evidenciji nezaposlenih bilo je prijavljeno 256.748 osoba, što je na mjesečnoj razini pad za 0,5 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti ostala je na 15,9 posto. Podaci DZS-a pokazuju da je od 19 područja djelatnosti zaposlenost na mjesečnoj razini porasla u njih 11. Najveći postotni rast ostvaren je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, od 0,7 posto. U tim djelatnostima na kraju kolovoza bilo je 40.496 zaposlenih.U prerađivačkoj industriji, koja je krajem kolovoza zapošljavala 197.212 radnika, broj zaposlenih je ostao na razini iz srpnja, dok je u trgovini, koja ukupno broji 180.403 radnika, broj zaposlenih povećan za 0,1 posto. Pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini istodobno se bilježi u sedam djelatnosti – za 0,1 posto u rudarstvu i vađenju, 0,2 posto u poljoprivredi, 0,5 posto u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, 0,8 posto u građevinarstvu, 1,5 posto u obrazovanju, itd.

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago je smanjena u kolovozu u odnosu na prethodni mjesec dok je na razini Europske unije ostala nepromijenjena, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u kolovozu iznosila 15,5 posto, što znači da je smanjena za 0,1 postotni bod u odnosu na srpanj, pokazuju podaci Eurostata. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz smanjena je za 1,3 postotna boda.

Prema Eurostatu raspoloživim podacima, bez posla je u kolovozu bilo 295 tisuća hrvatskih građana, 3.000 manje nego u prethodnom mjesecu. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom njihov je broj smanjen za 28 tisuća. Prema Eurostatovom je izvješću Hrvatska zadržala mjesto u skupini zemalja s najvišim sezonski prilagođenim stopama nezaposlenosti izračunatim ILO-vom metodologijom, koju predvodi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 25,2 posto u lipnju. Slijedi Španjolska sa kolovoškom stopom nezaposlenosti od 22,2 posto.

Najnižu je stopu nezaposlenosti u kolovozu među zemljama EU-a zabilježila Njemačka, od 4,5 posto. Slijede Češka s pet posto i Malta s 5,1 posto. Najviše je u odnosu na prošlogodišnji kolovoz smanjena stopa nezaposlenosti u Estoniji, za 2,3 postotna boda, Slovačkoj, za 2,1 postotni bod, i Španjolskoj, za dva postotna boda. Višu stopu u promatranom razdoblju zabilježile su Finska, Francuska, Belgija i Austrija, u rasponu od 0,9 do 0,1 postotni bod.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u kolovozu 9,5 posto, što znači da je ostala nepromijenjena drugi mjesec zaredom. Njezina se vrijednost nije mijenjala ni u eurozoni, gdje je iznosila 11,0 posto. U EU28 je u kolovozu bez posla bilo ukupno 23,022 milijuna građana, od čega njih 17,603 milijuna u eurozoni, procjenjuju u Eurostatu. U odnosu na srpanj njihov je broj smanjen za 33 tisuće u EU, odnosno za tisuću u eurozoni.

Među mladima, odnosno u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji iznosila je u kolovozu 20,4 posto, kao i prethodni mjesec. U eurozoni je u odnosu na srpanj blago porasla, za jedan postotni bod, na 22,3 posto. Bez posla je u EU28 u kolovozu bio 4,61 milijun mladih, od čega njih 3,131 milijun u eurozoni. Time je njihov broj na godišnjoj razini smanjen za 448 tisuća u EU28, te za 262 tisuće u eurozoni. Skupinu zemalja EU-a s najvišim stopama nezaposlenosti u toj dobnoj skupini predvodi Španjolska sa 48,8 posto. Slijedi Grčka sa 48,3 posto u lipnju 2015., Hrvatska sa 43,5 posto u drugom tromjesečju, te Italija, sa 40,7 posto. Najniže stope nezaposlenosti među mladima bilježile su u kolovozu Njemačka, Austrija, Nizozemska i Danska, u rasponu od 7,0 do 11,4 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

You may also like

0 comments