Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prva četiri mjeseca ove godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku smanjen 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz porastao za 0,7 posto, no unatoč tim pozitivnim kretanjima, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) upozoravaju na zabrinjavajuće nisku pokrivenost uvoza izvozom u kategorijama mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća i voća.
U prva četiri mjeseca uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnuo je 840 milijuna američkih dolara, te je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 13,3 posto. Istodobno je izvoz neznatno porastao, za 0,7 posto, na 542 milijuna dolara. Tako se negativna bilanca od 431 milijun dolara smanjila na 298 milijuna dolara, navode iz HGK. Napominju i kako na strani uvoza gotovo sve kategorije bilježe pad, osim povrća, korijenja i gomolja za jelo te proizvoda mlinske industrije kod kojih nema promjene. Kava, čaj i začini bilježe povećanje od 9 posto, kakao i proizvodi od kakaa povećanje od 7 posto.
Na strani izvoza, rast bilježe ribe (2 posto), žitarice (43 posto), uljano sjemenje i plodovi (43 posto), kakao i proizvodi (73 posto), proizvodi na bazi žitarica (9 posto), proizvodi od voća i povrća (2 posto), hrana za životinje (11 posto). U prva četiri mjeseca najviše je izvezeno ribe, svježe ili rashlađene, kukuruza, čokolade i drugih proizvoda s kakaom, dok je istodobno Hrvatska najviše uvezla svinjskog mesa, čokolade i drugih kako proizvoda te kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda. “Vanjskotrgovinska robna razmjena vrlo je osjetljiv i brz način mjerenja onoga što se događa na našem lokalnom tržištu; proizvodimo li dovoljno i konkurentno, kakva je potražnja, kakva je kupovna moć i kakve su preferencije potrošača”, ističe pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.
Napominje kako “unatoč pozitivnim kretanjima ukupne vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pokrivenost uvoza izvozom zabrinjavajuće je niska u kategorijama meso (17 posto), mlijeko i mliječni proizvodi (24 posto), povrće (11 posto) te voće (9 posto)”. “Poljoprivreda i prerada bi, u ovim proizvodnjama, morale riješiti pitanja niske konkurentnosti, poput nedostatnih kapaciteta, visokih troškova proizvodnje, povezivanja primarne proizvodnje i prerade, asortimana proizvoda i drugo, a u čemu im sigurno mogu pomoći EU fondovi, posebice EU poljoprivredni fond za ruralni razvoj”, zaključuje Jurišić u komentaru.
