HGK: Deveti uzastopni mjesec za redom deflacije, cijene nafte važan element

U ožujku su potrošačke cijene bile niže za 1,7% nego prije godinu dana mjerene Indeksom potrošačkih cijena, što je njihov najveći pad dosad. Time se nastavlja godišnji trend, sada već devetomjesečni, koji se kreće ispod nule. Nešto dublja deflacija u ožujku primarno je posljedica znatno oštrijega godišnjeg pada cijena naftnih derivata odnosno goriva za automobile (-13,1%) te oštrijeg pada cijena hrane (-2%) nego prethodnog mjeseca.

U usporedbi s Indeksom potrošačkih cijena (CPI) kao mjerilom, inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji je izračunat zajedničkom metodologijom za sve članice EU, znatno je blaža, u ožujku na razini od -0,9%. No, jednako se kao i CPI kreće devetomjesečnim trendom pada, ali nešto položenije krivulje (prosječni pad je manji za 0,5 postotnih bodova). Razlika između ova dva indeksa izvor je i struktura ponderacije, pri čemu je trenutno najznačajnija razlika u ponderu za energiju (koji je u indeksu HICP manji za 6,1 postotni bod) kao snažnoj odrednici trenutnih kretanja indeksa potrošačkih cijena.

Iako razina deflacije potrošačkih cijena nije tako duboka te je oslonjena na šokove na naftnim tržištima odnosno primarno izvire iz ponude, rast cijena ograničen je i sa strane potražnje, budući da se osobna potrošnja oporavlja vrlo sporo pod utjecajem lošeg stanja na tržištu rada. To pokazuje temeljni indeks potrošačkih cijena (bez hrane, energije i administrativnih cijena) koji je u siječnju i veljači bio deflatoran (u veljači -0,7%).

Cijene nafte bit će i u nastavku godine važan element pri formiranju indeksa potrošačkih cijena, no njihov deflatorni intenzitet bit će nešto slabiji nego prošle godine zbog više baze i djelomičnog oporavka cijene. Naime, terminske se cijene sirove nafte na svjetskom tržištu posljednjih mjeseci oporavljaju te su trenutno ponovno na razini s kraja prošle godine (oko 40 USD/barel), čime se i godišnja stopa pada (oko -20%) prepolovila u odnosu na onu iz istog razdoblja prošle godine. Aktualan rast cijena nafte oslonjen je i na slabljenje dolara kao posljedice naznaka Feda o sporijoj dinamici povećanja ključnih kamatnih stopa, što znači prolongiranje razdoblja jeftinog novca i u SAD-u, dok ostale najveće središnje banke i dalje vode ekspanzivnu monetarnu politiku s povijesno niskim kamatnim stopama i visokim monetarnim stimulansima kako bi potaknule gospodarski rast koji potiče i potražnju za naftom. Stoga, može se vjerovati da polako završava razdoblje pada cijena nafte, ali i da će oporavak cijene ipak biti postupan, što će održati inflaciju u srednjoročnom razdoblju niskom. Naime, ako cijene nafte budu stagnirale oko sadašnje razine, izjednačit će se s prošlogodišnjim cijenama tek pred kraj godine, što znači da će u cijeloj ovoj godini biti izvor deflacije potrošačkih cijena.

U nastavku godine, uz naftu, deflatorni pritisak generirat će se iz sniženih cijena plina (od travnja), a stalni ograničavajući čimbenik rasta potrošačkih cijena bit će i dalje slab oporavak potražnje. Stoga očekujemo kretanje indeksa potrošačkih cijena tek minimalno iznad nule.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „ Pod utjecajem daljnjeg pada cijene nafte na svjetskom tržištu te pada cijene hrane na domaćem tržištu u ožujku je nastavljen deflatorni trend koji se već devet mjeseci kreće ispod nule.“

You may also like