HGK: Deklarirani rast BDP-a nije dovoljan za dostizanje prosjeka EU

Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocijenila je u četvrtak da su najnovije procjene Europske komisije o gospodarskom rastu očekivane no da takav rast Hrvatskoj nije dovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine.

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Prema procjenama Komisije, iduće godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto. “Ovakve su prognoze Europske komisije očekivane i samo su odraz trenutne situacije na globalnom tržištu i u hrvatskom gospodarstvu. Međutim, činjenica je da je Hrvatskoj takav rast nedovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine. Pored toga, Hrvatska je i prema novim procjenama među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a u ovoj godini. Točnije BDP bi trebao padati samo u Grčkoj, a manje stope rasta trebale bi imati samo Italija, Austrija i Finska”, navode iz HGK.

Komisija je procijenila i da bi proračunski deficit trebao s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a. Iz HGK navode da se prema veličini deficita proračuna opće države, Hrvatska od 2015. godine nadalje pozicionira kao najlošija zemlja unutar Europske unije.  “U sve tri procijenjene godine lošiji smo od Španjolske i Grčke koje se nalaze neposredno iza nas, a posebno zabrinjava predvidivo sporo smanjivanje deficita. Naime, u 2016. godini, u odnosu na 2015., udio deficita u BDP-u na razini prosjeka EU trebao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, a u Hrvatskoj samo za 0,2 postotna boda, sa 4,9 na 4,7 posto BDP-a. Drugim riječima, zadržava se nepovoljan odnos za Hrvatsku, čiji je proračunski deficit nepovoljniji od europskog prosjeka za 2,4 postotna boda u ovoj godini, za 2,7 postotnih bodova u idućoj te za 2,5 postotnih bodova u 2017. godini”, ističu iz HGK.

Napominju i da takva nedostatna fiskalna konsolidacija i dalje gura iznos duga opće države u dugoročno neodržive razine pa on raste s predviđenih 89,2 posto BDP-a u 2015. godini na 91,7 posto u 2016. godini te na 92,9 posto u 2017. godini. “Prema rastu udjela javnog duga u BDP-u, u idućih godinu dana od Hrvatske su u lošijoj poziciji samo Latvija i Grčka, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u u Latviji trenutno na niskih 38,3 posto. Istodobno se u EU u cjelini i eurozoni predviđa proces smanjivanja udjela duga opće države u BDP-u. Projekcije Europske komisije potvrđuju već znan težak fiskalni položaj Hrvatske, ali istodobno ne predviđaju pomake koje bi Hrvatskoj u idućim godinama omogućili poboljšanje nezavidnog položaja među zemljama članicama EU”, zaključuju u HGK.

You may also like

0 comments