Novi list
Do 2030. planira se dobiti 700 MW u sunčanim elektranama i vjetroelektranama te 570 MW u hidroelektranama, i to rekonstrukcijom i revitalizacijom postojećih te izgradnjom novih elektrana
Rat u Ukrajini ponovo je u fokus stavio ovisnost Europske unije o uvozu energenata, posebice plina iz Rusije, te otkrio koliko se sporo realiziraju europski zeleni planovi o zamjeni fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora.
Kao da nije prije 13 godina na 20 dana ostao bez plina zbog rusko-ukrajinskih sukoba oko plaćanja tog energenta, EU i njegove institucije ponovo iznose planove o investicijama u razvoj energije vodika, vjetra i sunčeve energije.
Nakon posljednjeg kolicijskog sastanka ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je da će Hrvatska »učiniti dodatne napore u smislu afirmacije energije sunca«.
U potrazi za odgovorima što bi »afirmacija energije sunca« značila u praksi u sljedećih tri, pet ili deset godina, posebice u proizvodnji električne energije, pokazalo se da nema ni preciznog odgovora na pitanje koliki je trenutačni udio električne energije proizveden iz sunčeve energije u ukupnoj potrošnji Hrvatskoj.
Električna energija iz sunčeve energije uglavnom je u svim podacima koje iznosi država, ali i HEP uključena u ukupne podatke o električnoj energiji dobivenoj iz obnovljivih izvora energije (OIE).
Tako je u odgovoru na zahtjev oporbenih zastupnika za interpelaciju zbog rasta cijena energenata Vlada navela da je lani proizvedeno 10 posto električne energije što zadovoljava 77 posto potreba, a da OIE, s hidroelektranama, dosežu 43 posto potrošnje.
Uz napomenu da ne raspolaže podacima o broju i snazi samostalno ugrađenih sunčanih elektrana za vlastite potrebe koje nisu spojene na distribucijsku mrežu, HEP nam je naveo da je na njihovu distribucijsku mrežu lani bila priključena 3.821 sunčana elektrana ukupne snage 137,8 MW.
Na pitanje koliko je udio proizvodnje sunčanih elektrana u ukupnoj potrošnji, iz HEP-a su nam odgovorili da »ne raspolažu službenim verificiranim podacima« o tome.
I na stranici HEP Opskrbe navodi se tek da je sedam posto električne energije došlo kroz otkup iz OIE-a, bez hidroelektrana, u što onda, primjerice, ulazi i proizvodnja iz vjetroelektrana ili biomase.
HEP ističe da sunčane elektrane razvija komplementarno s ostalim OIE-ima (voda, vjetar) s ciljem da do 2030. godine udjel iz obnovljivih izvora u vlastitoj proizvodnji električne energije, u prosječnoj hidrološkoj godini, poveća s 35 na 50 posto.
To znači da je cilj godišnju proizvodnju iz OIE-a, u što su uključene i hidroelektrane, povećati sa šest na devet TWh, odnosno za 50 posto u odnosu na 2017. godinu kada je donesena strategija HEP 2030. Prošle je godine HEP primjerice u svojim hidroelektranama proizveo 6,7 teravatsati električne energije, dok je otkup iz obnovljivih izvora bio 1,42 teravatsata.
– U 2021. godini HEP-ove sunčane elektrane i vjetroelektrana proizvele su 193 GWh električne energije, odgovorili su nam iz HEP-a. To znači da je ta tvrtka iz sunčeve energije i energije vjetra proizvela oko 13 posto električne energije u odnosu na količine koje uđu u sustav kroz otkup iz OIE-a.
Najavljuju i da su pred puštanjem u rad sunčane elektrane Stankovci i Obrovac te da je počela izgradnja SE-a Donja Dubrava, trenutačno najveće sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj.
– Za izgradnju SE-a Korlat donesena je investicijska odluka. Imat će 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te će s postojećom vjetroelektranom činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Investicija se procjenjuje na 590 milijuna kuna, navode iz HEP-a.
Kažu da do kraja ove godine očekuju početak izgradnje sunčanih elektrana ukupnog kapaciteta gotovo 100 MW, a za dodatnih 65 MW kapaciteta u sunčanim elektranama do kraja godine bit će spremna projektna dokumentacija.
Dio tih kapaciteta odnosi se na projekte koje razvijaju na temelju iskaza interesa jedinica lokalnih samouprava, pa su s 18 općina i gradova potpisali sporazume o suradnji na projektima sunčanih elektrana ukupne snage 168 MW i ukupne investicijske vrijednosti više od jedne milijarde kuna.
Do 2030. godine ta tvrtka planira dobiti 700 MW u sunčanim elektranama i vjetroelektranama te 570 MW u hidroelektranama i to rekonstrukcijom i revitalizacijom postojećih te izgradnjom novih elektrana, a iz HEP-a napominju da hidroelektrane i dalje ostaju dominantni OIE-i u njihovom portfelju.
Iz Ministarstva gospodarstva ističu da je ukupna kvota za poticanje sunčanih elektrana 1075 MW, a napominju i da postoji niz projekata sunčanih elektrana čiji vlasnici imaju status krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu, te uvjeravaju da će njihov broj u budućnosti rasti.
Kažu i da su dobili 216 zahtjeva s iskazom interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, čija ukupna planirana priključna električna snaga iznosi više od 5.953 MW, od čega se velik dio ukupne planirane priključne električne snage odnosi upravo na proizvodnju iz sunčanih elektrana, te bi glavnina ulaganja u idućim godinama bila upravo kroz instaliranje kapaciteta sunčanih elektrana, piše Novi list.
