HDZ predstavlja gospodarski program, Sinn kaže da Hrvatska boluje od nizozemskog sindroma

U Zagrebu se održava konferencija ‘Hrvatska i Europska unija – razvojna politika od 2015. do 2020.’ Na skupu, koji organiziraju Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Europska komisija i Zaklada Konrad Adenauer, HDZ bi trebao predstaviti glavne ideje svoga gospodarskog programa.

‘Konferencija je prilika da se u okviru panela i diskusija ostvari dodatna provjera osnovnih teza programa na kojem radimo i koji će ponuditi rješenja, ali i načine ostvarenja kako bi Hrvatska prestala biti zemlja slučaj’, rekao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na otvorenju skupa. Kao jedan od glavnih ciljeva naveo je ostvarenje uvjeta za novo investiranje bez kojeg gospodarski rast nije moguć, a što je, tvrdi, i jedina barijera iseljavanju mladih.

‘Ovo je prava prilika da se ostvari dodatna procjena programa na kojem radimo. Hrvatska mora prestati biti zemlja slučaj. Nismo osuđeni da budemo zemlja slučaj, imamo previše potencijala da bismo bili na ekonomskom dnu. U svibnju će Europska komisija donijeti ocjenu provodi li se program ekonomskih reformi i na temelju toga odlučiti hoće li provesti pojačani nadzor. Naš je ekonomski program alternativa depresiji i krizi! Mi od uvoznika hrane trebamo postati izvoznik. Posebnu pozornost treba pridodati energetici, to su jedna nova vrata koja nam se otvaraju. Želje i ciljevi nisu dostatni, zato su u našem programu snažno naznačeni i instrumenti i politike za njihovo ostvarenje.  U našem programu zalažemo se za aktivan dijalog s predstavnicima gospodarstva te realnog i javnog sektora, akademske zajednice i sindikata. Ova tzv. lijeva vlada Kukuriku koalicije treba shvatiti da posao vlade i ministra nije samo donošenje zakona, već i njihovo provođenje. Zakon o HNB-u predviđa obavezu aktivne potpore gospodarskoj politici jer nije se dovoljno baviti samo posljedicama već i sprječavati uzroke nastajanja. Naš program s jedne strane ima kratkoročne ciljeve, a to znači da je nužno hitno smanjiti kaos i nered u gospodarstvu i društvu u cjelini koji se očituje u stalnim zakonskim izmjenama. Hrvatska mora razvijati i unaprijediti tržišno gospodarstvo, ali i skrbiti o socijalno ugroženim te im osigurati pomoć kad im to zatreba’, dodao je predsjednik HDZ-a.

Dotaknuo se i Porezne uprave koja prema njegovom mišljenju mora biti prijatelj i savjetnik poreznim obveznicima, a ne policajac. Posebno je pozdravio Mikulaša Dzurindu, predsjednika Wilfried Martens Centra za europske studije i bivšeg predsjednika Vlade Slovačke te Klausa Petera Willscha zastupnika i člana Odbora za gospodarstvo i energetiku u njemačkom parlamentu. ‘Oni su reformatorski dvojac, veliki prijatelji HDZ-a s iskustvom koje mi tek trebamo steći’, rekao je Karamarko, dodajući da je Willsch ‘istinski prijatelj koji skrbi o Hrvatskoj nekad čak i bolje od nas samih’.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da se kvaliatetnim mjerama može vratiti nada i optimizam građana kao i povjerenje inozemnih ulagača. Obećala je da će osobno biti uključena u sve aktivnosti koje otvaraju mogućnosti izvoznicima. Veseli je čuti poglede koji će biti izneseni na skupu. HDZ-ov gospodarski program rađen je u suradnji s bavarskim institutom CESifo.

‘Ne smijemo zatvarati oči pred istinom. Ignoriranje problema neće učiniti da oni nestanu. Ne postoji tema koja je važnija od toga. Hrvatska nije nikad bila u dubljoj krizi, toliko osiromašena. Zato želim zajedničku sjednicu Vlade i nadam se da će se Vlada tome odazvati jer nam na prvom mjestu mora biti dobrobit Hrvatske i svih naših građana. Nema razloga da Hrvatska ne bude najbrže rastuće gospodarstvo u ovom djelu EU-a. Hrvatska može biti bogata zemlja. Nacionalni sporazum o gospodarskom oporavku mogao bi obuhvatiti reformu javne uprave, poreznog, mirovinskog i zdravstvenog sustava te odlučno uklanjanje prepreka poduzetništvu i ulaganjima, modernizaciju obrazovnog sustava, daljnje unaprjeđivanje učinkovitosti pravosudnog sustava kao i pitanje energetske sigurnosti i neovisnosti’, rekla je Grabar-Kitarović.

Hans-Werner Sinn, autor ekonomskog programa HDZ-a i predsjednik Instituta IFO, u intervjuu za RTL Danas osvrnuo se na mnogobrojne probleme koji pritišću hrvatsko gospodarstvo, na svoju suradnju s HDZ-om te na pretpostavke koje su nužne kako bi se posrnula hrvatska ekonomija ponovno pokrenula.

Sinn je istaknuo kako se hrvatsko gospodarstvo nalazi u lošem stanju te konstatirao probleme na koje je Hrvatsku u ovotjednom izvješću upozorila i Europska komisija. “Hrvatsko gospodarstvo nije u dobrom stanju. Kriza koja je zahvatila južnu Europu je očigledno zahvatila i Hrvatsku. Nezaposlenost je vrlo visoka. Ukupna stopa nezaposlenosti od 17 posto je treća najviša u eurozoni nakon Grčke i Španjolske. Skoro polovina mladih koja ne pohađa školu je nezaposlena”.

 Kao jedan od glavnih uzroka situacije u kojoj se Hrvatska nalazi Sinn je istaknuo komunističko naslijeđe. “Hrvatska iza sebe ima težak put iz komunizma. Još ne posjeduje strukture tržišnog natjecanja koji su dio tržišnog gospodarstva. Postojao je jedan djelomično povoljan razvoj. Država je bila ovisna o inozemnim kreditima, vanjski dug je snažno rastao u odnosu na BDP. To je slično kao i u drugim zemljama eurozone koje se nalaze u krizi. Hrvatska je imala stabilan tečaj, kao da je euro već uveden. Sad se nalazi u teškoj situaciji, jer su cijene visoke, prerađivačka industrija nije konkurentna, poljoprivreda je u poteškoćama. Dakle, cjelokupna situacija nije dobra”. Predsjednik Instituta IFO nije htio predetaljno govoriti o suradnji s HDZ-om, no kazao je kako je rad na projektu stigao do sredine puta. “O preporukama HDZ-u još ne mogu govoriti. Radimo na projektu, došli smo do sredine. Bilo bi prerano govoriti o preporukama. Bit će to sigurno preporuke za strukturna poboljšanja hrvatskog gospodarstva, jačanje konkurentnosti industrije, privlačenje inozemnih ulaganja – jer izravna ulaganja su hitno potrebna – te povećanje fleksibilnosti tržišta rada”.

 Ne mogu još govoriti o rezultatima, jer ih još nemam. Ali pogledajte što je Njemačka učinila prije 10 godina. Proveli smo, primjerice, reformu tržišta rada, koja je uvela aktivirajuću socijalnu politiku. Dok je prije toga država dodjeljivala novac pod uvjetom da ne sudjelujete na tržištu rada, sad je davala više novca za sudjelovanje u njemu. Na taj je način tržište rada postalo fleksibilnije, nastalo je pravo čudo. Reforme su bile djelomično teške, ali stopa nezaposlenosti se prepolovila, dok je u čitavoj eurozoni rasla. Moguće je provesti reforme koje donose veću zaposlenost i blagostanje”. Sinn je dodao i kako je uvjeren da će HDZ poslušati preporuke. “Sigurno će poslušati, jer imamo kao zadatak projekt za koji je Institut plaćen. Okupili smo niz dobrih znanstvenika s puno iskustva koji rade na njemu”.

Na pitanje o tome postoji li šansa da HDZ ublaži reforme uslijed parlamentarnih izbora, ugledni ekonomski stručnjak kazao je kako su prijedlozi koje će isporučiti neovisni o strankama. “Riječ je samo o prijedlozima. Oni su neovisni o strankama, jer bi ih trebala uzeti u obzir i opozicija. Imamo iskustva drugih zemalja koje su provele reforme. Treba provjeriti što je od toga provedivo u Hrvatskoj, a to ne ovisi o vladajućoj stranci”. Usto, Sinn je odbio komentirati rad aktualne Vlade.  “Ne, sigurno neću kritizirati Vladu. Nije moj zadatak miješati se u hrvatsku politiku”.

Što se tiče rezultata, naglasio je kako bi se na djelovanje ovih reforma moglo čekati i pola desetljeća. “Strukturne reforme nikad ne djeluju odmah, za to uvijek treba nekoliko godina. Uzmimo primjerice  reforme u Njemačkoj početkom prošlog desetljeća. Donesene su 2003., provedene su prvi put 2004., vidljive su bile 2007. a tek 2010. smo osjetili jače, značajne efekte. Potrebno je pola desetljeća dok strukturne reforme djeluju. Nešto malo možda i prije, ali ne od danas na sutra. Uvijek se može provesti politika kojom se u ovom trenutku nešto malo pokreće. Država se može, naprimjer, zadužiti, kako bi pokrenula potražnju za proizvodima iz privatnog sektora za koje nema kupaca u svijetu, ali to ne doprinosi poboljšanju gospodarstva”, zaključio je Hans-Werner Sinn za RTL.

Predsjednik Instituta IFO za Novu TV dodao je kako smatra da hrvatski javni sektor nije prevelik. “Javni sektor nije prevelik, koliko ja vidim, normalan je. Ali mnogo je tvrtki u vlasništvu države i mogla bi se razmotriti privatizacija. To ne bi značilo da bi radna mjesta nestala, naprotiv, mogle bi postati konkurentnije i stvoriti još više radnih mjesta”, kazao je, dodajući kako prilikom privatizacije ipak preporučuje oprez i ravnotežu, a naglasio je kako nema smisla privatizirati vodovodne tvrtke ili željezničku infrastrukturu.

Članovi i simpatizeri HDZ-a, njihovi gosti i brojne novinarske ekipe okupirali su Kristalnu dvoranu zagrebačkog hotela Westin, gdje se održavala konferencija ‘Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015. – 2020.’ na kojoj će najjača oporbena stranka predstaviti dio svog gospodarskog programa

You may also like

0 comments