[vc_row][vc_column width=”1/3″] Grčka konzervativna politička oporba neće podržati dogovor o rješavanju dugogodišnjeg spora s Makedonijom oko imena dok bivša jugoslavenska država ne promijeni svoj ustav, rekao je oporbeni vođa Kiriakos Micotakis u četvrtak.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Atena i Skoplje pregovaraju o rješenju spora koji onemogućuje Makedoniji priključenje NATO-u i Europskoj uniji. Grčka vjeruje da ime ‘Makedonija’ podrazumijeva teritorijalne težnje prema njezinoj sjevernoj regiji koja koristi isto ime.
Izrazit ćemo svoje snažno neslaganje u parlamentu ako i kada dođe takav sporazum”, rekao je čelnik Nove demokracije Kiriakos Mitsotakis, čija je stranka prema istraživanja javnog mnijenja ispred ljevičarske vlade.
[/vc_column][/vc_row]
“Ustavne promjene nužan su uvjet za takav sporazum”, rekao je. Promjene koje želi Nova demokracija odnosile bi se na poglavlja makedonskog ustava koja obuhvaćaju nacionalnost, jezik i druga poglavlja.
Makedonija je dosad odbijala razmotriti takve promjene. U svakom slučaju grčka vlada može prihvatiti svaki sporazum bez pomoći Nove demokracije. Stotine tisuća Grča okupilo se u Solunu i Ateni ranije ove godine kako bi prosvjedovalo protiv uporabe imena “Makedonija” u svakom rješenju spora.
Micotakis je optužio vladu da provodi “tajnu diplomaciju” i zatim izvješćuje političke stranke u oporbi te napomenuo da njezina taktika dijeli Grke.
Pregovori između dviju država bili su bez rješenja od 1991., kad se Makedonija povukla iz bivše Jugoslavije . Prihvaćena je u UN-u od 1993. pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, ponekad navođena kao FYROM.
