Gradonačelnik Slavonskog Broda lobira protiv BIH u Uniji

‘Ne možemo dati podršku ulasku Bosne i Hercegovine u Europsku uniju dok se ne riješi najveći ekološki problem u Republici Hrvatskoj’, istaknuo je povodom najnovijih otrovnih isparavanja iz rafinerije iz susjednog Bosanskog Broda, Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda, grada čiji stanovnici doslovno obolijevaju od posljedica zagađenja.

Posljednjih dana izmjerena je opet velika količina štetnih čestica i plinova koja višestruko odstupa od dopuštenih vrijednosti pa je slavonskobrodski gradonačelnik Duspara alarmirao novog premijera Tihomira Oreškovića, novog šefa diplomacije Miru Kovača i novog ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića. S potonjim je zajednički sudjelovao u radijskoj emisiji o ovom gorućem zdravstveno-ekološkom problemu. ‘Kao grad nismo u mogućnosti riješiti problem s Rafinerijom Bosanski Brod jer je zagađivač u nama susjednoj državi. Dosadašnje poduzete mjere nisu dale rezultate te je situacija sve gora i gora’, iznio je ministru slavonskobrodski gradonačelnik te naglasio da problem treba riješiti prije potpisivanja Sporazuma o europskom partnerstvu između BiH i RH.

‘Već ste peti ministar u Vladi. Na koji način ćemo riješiti Rafineriju Bosanski Brod?’, upitao je Duspara ministra Dobrovića, istaknuvši da su građani izuzetno nezadovoljni jer je glavni opskrbljivač naftom Janaf, državna tvrtka. ‘Tako da ne možemo reći da se ne može ništa napraviti’, ustvrdio je Duspara.

Ministar Dobrović složio se da je riječ o prioritetnom pitanju te je istaknuo da je taj problem iznio na prvoj sjednici Vlade. Prema njegovim riječima, u pripremi je sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u zaštiti okoliša i održivog razvoja, a taj bi sporazum omogućio jači pritisak na Rafineriju. ‘Radi se o međunarodnom problemu. Bosna i Hercegovina bi htjela postati kandidat za ulazak u Europsku uniju, ali kako još nije, onda su tu stvari limitirane. No činjenica je da Hrvatska može biti aktivnija na ovom polju’, ustvrdio je ministar Dobrović. Naglasio je da, ukoliko ne bude nazočan sastanku međudržavne radne skupine, koja se sastaje idući tjedan u Slavonskom Brodu, aktivno će pratiti situaciju koja je u vrhu prioriteta rada Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

No borba za čisti zrak, kojeg nema od 2008., otkad je Rafinerija Bosanski Brod započela s radom, nastavlja se. Posljednjih nekoliko dana izmjerena količina štetnih čestica i plinova višestruko odstupa od dopuštenih vrijednosti pa je, osim od nadležnog ministarstva, hitnu reakciju po pitanju zagađenja zraka slavonskobrodski gradonačelnik zatražio od nove vladajuće garniture.

U dopisu koji je uputio nadležnim ministrima i predsjedniku Vlade RH Duspara je naveo da Grad i okolica trpe velike posljedice zbog onečišćenja zraka i višegodišnjeg nerješavanja problema. Kako Grad i Brodsko-posavska županija imaju najdužu granicu sa susjednom državom, od velikog interesa je priključivanje BiH Europskoj uniji, no upozorio je: ‘Ukoliko građani Slavonskog Broda moraju birati između ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju ili rješavanja ekološkog problema u Slavonskom Brodu, svakako će izabrati zaštitu prava na čist zrak i zdravlje, a što nam kao građanima Republike Hrvatske jamči Ustav.’

No građani polako gube nadu, a do čistog zraka dolaze sve teže. Njihov grad je na vrhu onečišćenja u Hrvatskoj, a i izvan državnih granica. Mjerne su postaje u ‘crvenom’ i po EPA standardu (Američke zdravstvene asocijacije) i po AZO-u. Visoko zagađenje zraka uzrokovano je emisijom onečišćenja iz Rafinerije, prvenstveno lebdećim česticama PM 2,5 I PM 10 i sumporovodikom.

‘Neugodno sam iznenađen užasnom kvalitetom zraka u Slavonskom Brodu i zdravstvenim smetnjama koje mi uzrokuje. Imam konstantne migrene, upale sinusa i grla’, govori Damir Kolobarić, koji se nedavno iz osobnih razloga vratio iz Zagreba. Probleme s disanjem, kaže, ima još od djetinjstva, a sada mu se stanje stalno pogoršava. Premda se nadao da će život izvan grada, na brdu, u prirodi, umanjiti smetnje, i dalje svakodnevno osjeća posljedice onečišćenja i probleme s disanjem. Svjestan je, kaže, da su njegovi zdravstveni problem neusporedivi s problemima koje ima populacija od oko 80 tisuća stanovnika područja uz rijeku Savu, koja već godinama živi u takvom zagađenju.

‘Statistike pokazuju povećan broj oboljenja na ovome području – rak, upale dišnih putova i brojne druge bolesti. Ti se podaci ili potiho objavljuju ili skrivaju. Pitanje je i kada će se tlo i voda nepovratno zatrovati’, kaže Kolobarić za Tportal.

Prema njegovim saznanjima, u Rafineriji Bosanski Brod ni ove godine nije ništa napravljeno za poboljšanje ekoloških normi. Znači, čitavom gradu predstoji još jedna godina trovanja. Možda ćemo se uskoro svi morati odseliti iz Slavonskog Broda, zaključuje tek nedavno doseljeni Brođanin. No u Hrvatskoj, unatoč zagađenjima, nema studija koje bi upućivale na veze između zagađenosti zraka i zdravstvenih posljedica, odgovor je iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Postoji tek Studija procjene mogućeg utjecaja ekoloških čimbenika na zdravstveno stanje stanovništva Brodsko-posavske županije, a Županijski zavod izradio ju je 2012. Međutim ona ne dokazuje vezu s negativnim zdravstvenim posljedicama, već se u njoj samo ističe kako podaci mjerenja u Slavonskom Brodu pokazuju da je zrak u osnovi onečišćen. On je treće kategorije za ozon, vodikov sulfid i lebdeće čestice (O3, H2S, PM2,5).

Europska okolišna agencija objavila je da su lebdeće čestice onečišćujuća tvar koja najviše šteti zdravlju Europljana. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, dugotrajna izloženost sitnim česticama može uzrokovati aterosklerozu, neželjene ishode trudnoće i bolesti dišnih putova. Istraživanje upućuje i na moguću vezu između neurološkog razvoja, kognitivne funkcije i dijabetesa te naglašava uzročno-posljedičnu vezu između PM2,5 i kardiovaskularnih te bolesti dišnih putova sa smrću. Kratkoročna izloženost zagađenju kod plućnih bolesnika u EU povećava smrtnost za šest posto, a kronična izloženost povećava smrtnost za 10 posto.

Indeks količine lebdećih čestica u Slavonskom Brodu najveći je izmjereni indeks u Europi, a kvaliteta zraka dosegla je visoki četvrti od pet stupnjeva zagađenja, upozorio je Europsku komisiju europarlamentarac Tonino Picula. Od Europske komisije Picula je zatražio odgovor ‘hoće li poduzeti pravne mjere kako bi utjecala na unapređenje i implementaciju zakonodavstva vezanog uz mjerenje kvalitete zraka zbog onečišćenja zraka koje uzrokuje Rafinerija nafte Brod u Bosni i Hercegovini, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom’.

Naime, Europska komisija je u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH već upozorila na nedostatak napretka u usklađivanju energetskih i politika zaštite okoliša s pravnim stečevinama EU-a. Potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici BiH se Direktivom 2008/1/EZ obvezala na integrirano sprečavanje onečišćenja, a u međuvremenu je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju stoga postoji pravna osnova za reakciju Europske komisije na onečišćenje zraka uzrokovano radom Rafinerije nafte Brod. Samo je pitanje hoće li do nje doći i kada.

You may also like